infopix.hr

Tržišna je inspekcija tijekom inspekcijskog nadzora objekata koji obavljaju proizvodnju i prodaju kruha donijela 51 rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti trgovine do otklanjanja nepravilnosti, najkraće na rok od 30 dana, jer je utvrđeno da se dokumentacija o stanju robe ne vodi na način koji je propisan Zakonom o trgovini, izvijestio je Državni inspektorat upravo na dan bojkota pekarnica i pekarskih proizvoda, na koje su potrošači pozvali platformu "Halo, inspektore". 

Nadzor je trajao od 20. siječnja do 7. veljače, tijekom kojeg je tržišna inspekcija obavila ukupno 141 nadzor, od čega 129 nadzornih pekarnica koje obavljaju proizvodnju i prodaju pekarskih proizvoda i 12 nadzornih pekarnica koje obavljaju isključivo prodaju gotovih pekarskih proizvoda. Dosad su trgovci u 23 slučaja otkupili mjeru zabrane tako da su otklonili nepravilnosti, odnosno uplatili iznos od 3981,68 eura u državni proračun, ističu iz Državnog inspektorata navodeći kako je tržišna inspekcija podnijela sedam optužnih prijedloga te je izdala 37 prekršajnih naloga.

Sanitarna je inspekcija u istom razdoblju obavila ukupno 143 inspekcijska nadzora u kojima je utvrđeno 112 nesukladnosti, a najčešće su se odnosile na poslove rukovanja hranom jer su u velikom broju objekata zatečeni djelatnici koji nemaju položen obvezan tečaj zdravstvenog odgoja, a utvrđeno je i da se redovito ne provode zdravstveni pregledi djelatnika. Znatniji nedostaci utvrđeni su i glede higijenskih i sanitarno-tehničkih uvjeta u objektu, pri čemu u Inspektoratu ističu da je "poražavajuća činjenica da je u 12 posto od ukupno nadziranih objekata utvrđeno da uopće nije uspostavljen sustav samokontrole (HACCP)." Sanitarna inspekcija poduzela je propisane mjere sukladno Zakonu o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima, i to 236 novčanih kazni, 67 upravnih mjera te 11 optužnih ili prekršajnih naloga.

Poljoprivredna je inspekcija u istom razdoblju obavila ukupno 145 inspekcijskih nadzora u kojima su utvrđene 73 nesukladnosti, a najčešće su se odnosile na to što u popisu sastojaka nisu navedene količine sastojaka koji su navedeni u nazivu hrane (npr. burek sa sirom, nije naveden postotak sira). Također je utvrđeno da informacije o hrani nisu u skladu s praksom poštenog informiranja (npr. u nazivu proizvoda istaknut je sir, au proizvodnji se koristi sirni pripravak na bazi sira i biljnih ulja), ili da sastojci u popisu sastojaka na deklaraciji proizvoda nisu navedeni padajućim redoslijedom i sl. Pokrenuto je 20 prekršajnih ili optužnih naloga i devet upravnih mjera u skladu sa Zakonom o informiranju potrošača o hrani.

Iz Inspektorata navode kako je u tijeku uzorkovanje pekarskih proizvoda (kruha i peciva) s obzirom na udio soli u pečenom kruhu ili pecivu, a koji je propisan Pravilnikom o žitaricama i proizvodima od žitarica.

Iz Udruge prehrambene i poljoprivredne industrije HUP-a navode da svaka nepravilnost u poslovanju, uključujući moguće neizdavanje računa, treba biti predmet nadzora nadležnih institucija i ne bi trebala negativno utjecati na one koji pošteno posluju. U povodu bojkota pekarnica i prehrambenih proizvoda HUP podsjeća da su cijene kruha, kao i sve druge hrane, izložene snažnim inflacijskim pritiscima rasta cijene električne energije, plina te plaća, au pekarskoj se industriji bilježi i znatan rast cijena sirovina kao što su mlijeko, maslac, čokolada i sir.

“U Hrvatskoj bilježimo godišnji rast cijena kruha od približno 2,5 posto, što je uglavnom povezano s povećanjem cijena energije i plaćanja, a što je niže od stope inflacije koja iznosi 4 posto”, navode u HUP-u i dodaju da se rast cijena kruha u Europskoj uniji kretao na razini godišnje promjene cijena do 2 posto u prošloj godini. “Međutim, trošak energije u Hrvatskoj, koji čini ključni dio troškova proizvodnje u pekarstvu, iznad je prosjeka EU-a, što dodatno otežava poslovanje domaćih pekara. Istovremeno, plaće u Hrvatskoj rastu među najbržima u Europskoj uniji, ponajviše kako bi se radnici zadržali u sektoru i spriječili daljnji odljev radne snage, što dodatno povećava pritisak na poslovanje”, odgovorili su iz Udruge prehrambene i poljoprivredne industrije HUP-a na naš upit.

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić smatra da su kruh i peciva, odnosno pekarski proizvodi, možda nepravedno izdvojeni za bojkot. Za razliku od proizvoda koji se mogu naći jeftinije preko granice, s pekarskim proizvodima to nije tako, kazala je Barišić napominjući kako se kruh, primjerice, skuplja u Sloveniji, Italiji i Austriji. Možda je, kako je navela, razlog taj što je uvijek bio socijalna kategorija u Hrvatskoj i što se puno troši. 

I to nije sve! Pogledajte još...

Stanovi za one koji nisu u mogućnosti unajmiti stan po tržišnim uvjetima

U Slavonskom Brodu u tijeku je izgradnja dvije zgrade sa ukupno deset stanova.