infopix.hr

Europska komisija želi provesti najveću reformu oporezivanja duhana u posljednjem desetljeću, a ako uspije, malo koja će je zemlja osjetiti jače od Hrvatske.

Razlog je jednostavan: prema podacima Eurostata, Hrvatska je uz Grčku među članicama u kojima ukupna stopa pušenja prelazi 35 posto, dok je u Švedskoj osam, a u Nizozemskoj tek jedanaest posto. Drugim riječima, mjera skrojena za prosjek Unije kod nas će pogoditi natprosječno velik dio stanovništva.

Srž prijedloga jest revizija Direktive o oporezivanju duhanskih proizvoda. Za klasične cigarete predviđa se rast minimalne trošarine od čak 139 posto, što bi automatski podiglo i osnovnu maloprodajnu cijenu. Prvi put uvele bi se i obvezne minimalne trošarine na e-cigarete, grijani duhan i nikotinske vrećice: proizvode koji su dosad izmicali zajedničkoj europskoj regulaciji. Sirovi duhan uključio bi se u europski sustav elektroničkog praćenja, u pokušaju da se suzbiju crno tržište i prekogranično izbjegavanje poreza.

Iza reforme stoji zabrinjavajuća zdravstvena računica. U Europskoj uniji se, prema podacima iznesenima uz prijedlog, i dalje bilježi oko 700.000 smrti godišnje povezanih s duhanom, a liječenje bolesti uzrokovanih pušenjem odnosi oko 25 milijardi eura iz javnih zdravstvenih proračuna svake godine. Otprilike svaki četvrti Europljanin i dalje redovito konzumira duhan, no problem je najakutniji među mladima: više od jedanaest posto tinejdžera u dobi od 13 do 15 godina već poseže za duhanom ili za aromatiziranim e-cigaretama.

Cilj je ambiciozan, do 2040. godine stvoriti „generaciju bez duhana", u kojoj bi manje od pet posto stanovništva pušilo. Bruxelles pritom nema ovlast izravno zabraniti pušenje jer zdravstvena politika ostaje u nadležnosti država članica; može, međutim, poreznim i regulatornim mjerama utjecati na to kako se duhan prodaje i promovira. Dosadašnje su mjere udio odraslih pušača smanjile s 28 na 24 posto, no Komisija ocjenjuje da su stara pravila ostavila rupe kroz koje su se nesmetano proširili novi nikotinski proizvodi.

Ono što tekstovi o „velikom udaru" često prešute jest proceduralna stvarnost: ovo nije nova ideja koja stiže preko noći. Komisija je prijedlog predstavila još u srpnju 2025., a Europski ga je parlament u lipnju 2026. odbio, točnije, odbacio je vlastito, teško amandmanima izmijenjeno izvješće o njemu. Budući da se porezno zakonodavstvo u Uniji donosi po posebnom postupku, mišljenje Parlamenta nije obvezujuće. Konačna odluka sada leži na Vijeću Europske unije, gdje je potrebna jednoglasna suglasnost svih 27 članica. Upravo je taj uvjet jednoglasnosti razlog zbog kojeg reforma već više od godine dana tavori bez raspleta.

Dok se u Bruxellesu čeka, pojedine članice ne sjede prekriženih ruku. Belgija je prva u Uniji zabranila prodaju jednokratnih e-cigareta, Francuska je učinila isto i dodatno zabranila pušenje u parkovima, na plažama i u blizini škola, a Nizozemska je zabranila gotovo sve arome za e-cigarete osim duhanskih te razmatra podizanje dobne granice za kupnju nikotinskih proizvoda s 18 na 21 godinu. Hrvatska, zasad, čeka europski rasplet, iako bi joj se, sudeći po statistici pušenja, vlastiti potez možda isplatio i prije Bruxellesa.

Za domaćeg potrošača poruka je ipak jasna: ako prijedlog jednoga dana prođe kroz sito jednoglasnosti, najvidljivija promjena bit će osjetno više cijene, i to ne samo cigareta, nego i onih „modernijih" alternativa koje su mnogi birali upravo zato što su bile jeftinije i, navodno, bezazlenije.

I to nije sve! Pogledajte još...

Imaju pravo biti voljeni, sigurni, prihvaćeni i saslušani

„Ljubav djeci prije svega!“ – moto je ovogodišnjeg obilježavanja Dječjeg tjedna koji se održava do 11. listopada diljem zemlje, pa tako i u gradovima Brodsko-posavske županije Slavonskom Brodu…