Zabrinjavajući demografski podaci nisu zaobišli ni Hrvatsku

Najnoviji podaci pokazuju koliki su razmjeri ove "bolesti" modernog europskog društva
1 - 2 minute

Demografski problemi muče cijelu Europu. Nema države u EU koju nije pogodila ova pošast.

Finska se nalazi na vrhu ljestvice Europske unije po udjelu kućanstava bez djece, s impresivnih 82,2%, prema podacima iz 2023. godine koje je objavio Eurostat.

Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Slovačka, s najmanjim udjelom takvih kućanstava, koji iznosi 63,7%.

Njemačka se sa 79,9% kućanstava bez djece smjestila odmah iza Finske, dok Austrija ima sličan udio od 77,7%. Među ostalim državama s visokim postotkom kućanstava bez djece ističu se Bugarska (78,4%) i Danska (77,6%).

Hrvatska blizu EU prosjeka

U južnijim dijelovima Europe situacija je ponešto drugačija. Španjolska i Portugal bilježe relativno niže udjele – 74,4% i 73,1%.

Hrvatska se sa 74,3% kućanstava bez djece nalazi blizu europskog prosjeka, dok su susjedne Mađarska (74,9%) i Slovenija (74,6%) na sličnim razinama.

Međutim, Irska se izdvaja kao jedna od država s najmanjim udjelom kućanstava bez djece, koji iznosi 66,7%, dok Rumunjska bilježi 71,6%. Među ostalim državama s nižim postotkom nalaze se Francuska (75,1%), Grčka (73,9%) i Poljska (73,6%), prenosi HRT.

Demografski izazovi

Uz ovakve europske trendove, Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim izazovima. Vlada Republike Hrvatske nedavno je predstavila paket mjera za usporavanje i preokretanje negativnog prirodnog prirasta. Podaci govore sami za sebe: u 2023. godini rođeno je tek malo više od 32.000 djece, dok je u prvih deset mjeseci 2024. godine taj broj iznosio manje od 27.000. Za usporedbu, 1997. godine u Hrvatskoj je rođeno 55.500 djece.

Negativan prirodni prirast prisutan je u gotovo svim županijama. Najteža situacija zabilježena je u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji, gdje je pad broja novorođenih posebno izražen.

Hrvatska vlada planira, uz postojeće mjere, dodatno poticati rađanje i stvaranje obitelji kroz porezne olakšice, povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada te ulaganje u infrastrukturu za obitelji s djecom. Stručnjaci upozoravaju da će, bez ozbiljnih sustavnih promjena, trenutni demografski trendovi nastaviti predstavljati velik izazov za gospodarstvo i održivost mirovinskog sustava u budućnosti.

Hrvatska nije jedina koja muku muči sa starenjem stanovništva. Isti trend bilježi i Europska unija. “Kad je riječ o djeci i adolescentima, njihov se udio u stanovništvu EU-a smanjio u posljednja dva desetljeća.

Izvor: Zagreb.info

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr