"Imamo trend povratka iseljenika i potomaka"

Novim mjerama žele vratiti život u Zagoru, Liku i Slavoniju
2 - 3 minute

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, govoreći o demografskoj slici Hrvatske, mjerama za povratak iseljenika te novim programima za depopulirana područja je poručio kako su demografski izazovi jedna od najozbiljnijih tema današnjice te naglasio da se Hrvatska uhvatila u koštac s tim problemom.

- Ovo Ministarstvo i Vlada uhvatili su se u koštac s najvrućom temom nakon Domovinskog rata - demografijom. Uz nju je usko vezano i useljeništvo, odnosno povratničko-iseljenička priča, rekao je Šipić.

Istaknuo je važnost zajedničkog djelovanja svih razina - lokalne, županijske i nacionalne, kako bi se promijenili negativni trendovi.

- Vjerujem da smo u prvoj godini uspjeli upaliti malo svjetlo nade jer se događa trend povratka iseljenika i potomaka, rekao je ministar.

Proceduralne prepreke i administracija – glavni izazovi

Ministar je rekao kako je razgovarao s mnogim povratnicima. Jedna od glavnih prepreka na koju su upozorili su - administrativne barijere.

- Trebalo bi otklanjati proceduralne zapreke i prepreke, dodao je.

Okidač za povratak - sigurnost u Hrvatskoj

Izjavio je kako je najveći okidač za povratak upravo opća sigurnost koja se stvara u Hrvatskoj.

- Puno toga se promijenilo u EU-u. Od opće sigurnosti, nesretnih ratova i prijetnji za život do ekonomskih situacija gdje znamo da danas dostatne plaće u Njemačkoj, Irskoj, Švedskoj, a osobito u Južnoj Americi ili Australiji, nisu više jedini mamac koji je naše ljude odvlačio van. Puno toga sada se okreće u našu korist, ali u prvom redu govorimo o sigurnosti, naglasio je.

Ističe kako je glavni cilj zaustavljanje negativnih trendova.

Mjere za depopulirana područja

Ministar je najavio i novi program poticaja za depopulirana područja, vrijedan 30 milijuna eura.

- Jedan u nizu naših prijedloga koje je Vlada prihvatila je mjera preko HAMAG-BICRO-a za najugroženija područja - Dalmatinsku zagoru, Liku i Slavoniju. Mjere su usmjerene na ostanak ljudi, poticanje preseljenja iz većih gradova i oživljavanje tih krajeva, te povratak, rekao je Šipić.

Dodao je kako život u velikim gradovima nije nužno lakši ni kvalitetniji te da je cilj stvoriti uvjete za bolji život u manjim sredinama.

- Idemo u tri pravca - potpora, može se doći do 150 tisuća eura zajma, od toga čak polovina zajma nije kreditiranje kamate, nego praktički oprost dijela te glavnice do 75 tisuća eura. Ide se u pravcu otvaranja radnih mjesta, preseljenja i olakšavanja života našim ljudima koji žele ostati i koji se žele unutar domovine kretati, ali jednako tako koji se žele vratiti. To je jedna mjera koja je vrlo dobro pozdravljena, rekao je i dodao kako će sutra biti prva objava na portalu HAMAG-BICRO-a.

 Više se ljudi vraća u Hrvatsku nego što odlazi

Za kraj je potvrdio trend da se više ljudi vraća u Hrvatsku nego što odlazi.

- Suzbija se jaz koji je bio primjetan u više odlazaka nego povrataka, a sada imamo trend da se više ljudi vraća, potvrdio je.

Dodao je kako se ljudi vraćaju iz raznih dijelova svijeta - Južne Amerike, Novog Zelanda, Njemačke, Australije, Austrije...

- Naša je namjera zaustavljanje negativnih trendova na svim razinama, a to možemo učiniti sinergijski, sa svim resorima i lokalnim samoupravama, ali i s potporom ljudi s terena. Nisu samo važne pronatalitetne politike s razine Vlade, nego je bitno i stvaranje klime, ozračja za obitelj, za ugodan život i bogatstvo života u obitelji rađenjem djece, zaključio je ministar Šipić.

Situacija u Brodsko-posavskoj županiji

Podsjetimo, na područje Brodsko-posavske županije, a o čemu smo pisali ovdje i ovdje, 2023. godine vratilo se 4063, a prošle 4148 hrvatskih državljana, dok ih je, prema podatcima Policijske uprave brodsko-posavske, u prva tri mjeseca ove godine bilo tek nešto malo manje od tisuću, točnije njih 952.

Izvor: HRT/Infopix

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr