infopix.hr

Desetljećima je Njemačka Slavoncima bila 'odgovor na sve'.

Slika gastarbajtera 80-ih najčešće je bila muškarac u ranim 30-ima koji odlazi sam, radi teške fizičke poslove u industriji ili građevini i šalje novac kući – za kuće, zemlju, mehanizaciju i 'crne dane'.

Izbijanjem gospodarske krize 2009. godine u inozemstvo više nisu odlazili samo pojedinci, nego i cijele obitelji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2011. do 2019. godine iz Hrvatske u Njemačku odselilo se gotovo 97 tisuća osoba, a vratilo ih se tek 13 i pol tisuća.

Slavonija je u tom razdoblju osobito osjetila depopulaciju: škole su opustošene, razredi prepolovljeni, a odlazak je postao svakodnevica.

Povratak prije škole: 'Ako ne sada - nikad'

No u posljednje dvije do tri godine trend se promijenio. Prošle godine u Njemačku je otišlo 11 tisuća, a vratilo ih se dvostruko više, oko 22 tisuće građana Hrvatske. Među povratnicima su i obitelji Kovačević i Vukoje iz Slavonskog Broda, piše tportal.

Ivana Ćurak Kovačević u Njemačku je otišla 2016. godine, u Augsburg, gdje je tada već bio njezin partner Ivan. Vjenčali su se 2017. i dobili dvoje djece, kćer Katarinu i sina Matu. Iako su se odlično snašli, imali solidna primanja te se uspješno prilagodili jeziku i germanskom mentalitetu, ipak su se 2024. godine odlučili na povratak u Hrvatsku.

'Ivan je samo jedan dan rekao: ako se ne vratimo sada, prije nego što Katarina krene u školu, nećemo se nikada vratiti. Tako je i bilo – vratili smo se krajem kolovoza, a kći je u rujnu krenula u prvi razred’, kaže Ivana.

Odluka nije bila laka jer su u Augsburgu izgradili život i stekli dobre prijatelje. U kvartu su se povezali s ljudima iz Hrvatske i BiH, a prijatelji su im pri odlasku priredili veliku oproštajnu feštu. I dalje se čuju, a s nekima se i viđaju.

Za Ivana ostanak u Augsburgu nije bio opcija, a povratak u Njemačku nakon blagdana postajao mu je sve teži. 'Sjećam se zadnjeg Božića koji smo proveli ovdje. Svi su govorili da je stanje u Hrvatskoj bolje, da ima posla i da se ljudi snalaze. Tada sam odlučio da se želim vratiti. Zanimljivo, kad smo prijateljima Hrvatima u Augsburgu rekli da se vraćamo, oni su za deset dana došli s odlukom da se i oni vraćaju.'

Na pitanje je li državna potpora za povratnike iz inozemstva presudila odluci o povratku, oboje odgovaraju da nije. Ipak, Ivanov je plan otvoriti tvrtku za prijevoz tereta i želi kupiti manji kamion s kranom, pa razmišlja o prijavi na natječaj i povlačenju sredstava iz mjere za povratnike.

Mini posao kao model: 'To bi dobro došlo i u Hrvatskoj'

Što se tiče poslova, Ivan ih je u Njemačkoj promijenio nekoliko. Ivana je povremeno radila kroz popularni njemački model 'mini posla'. Za rad od nekoliko sati dnevno, uz minimalnu satnicu od 12,82 eura i mjesečno maksimalnih 603 eura koji se ne oporezuju, on radnicima omogućuje pravo na plaćeni godišnji odmor i bolovanje.

'Jako mi se sviđa takav način rada, pogotovo za majke s malom djecom. Radila sam kada mi je odgovaralo i mislim da bi i Hrvatska trebala uvesti takav model jer omogućuje dodatnu zaradu bez vezanja uz puno radno vrijeme', kaže Ivana. Trenutačno, dodaje, pauzira zbog obiteljskih obaveza i početka škole za malog Matu.

Povratak je glatko prošao jer su se imali gdje vratiti – prije pet godina od rođaka u slavonskobrodskom naselju Podvinje povoljno su kupili kuću, a planiraju je proširiti i dodatno urediti.

Stuttgart joj 'nikad nije sjeo': 'Džaba sigurnost ako nisam sretna'

Na povratak nakon deset godina u Njemačkoj odlučila se i obitelj Vukoje. Ivona je otišla 2015. godine, kada je velik broj mladih išao u inozemstvo jer posla u Slavonskom Brodu nije bilo. Na početku su oboje radili jednostavnije poslove i učili jezik, a kasnije je bilo lakše. Suprug je pronašao posao u struci, a Ivona je svoju kreativnost pretvarala u razne rukotvorine.

U Njemačkoj je naučila krojiti i šivati, a sve je rezultiralo zanimljivim hobijem – izradom odjeće za lutke.

'Počele su stizati i narudžbe pa sam u Njemačkoj otvorila nešto slično našem paušalnom obrtu. Na kraju sam slala odjeću za lutke diljem svijeta, u Irsku, Kanadu i Ameriku', kaže Ivona, a i dalje online prodaje unikatne mini komplete i haljine.

Kreativna Brođanka nastavila je nizati svoje hobije pa danas izrađuje cvjetne aranžmane od epoksi smole, ukrasne predmete od drva, pozivnice i nakit. U veljači je otvorila vrata svog malog prodajnog salona u blizini slavonskobrodske tržnice.

'Najviše sam se bojala povratka zbog financijske sigurnosti. Suprug je imao stalni posao, a ja sam povremeno radila i primala dječji doplatak. Dolazak u Hrvatsku bio je financijski riskantan, ali džaba sve kada tamo nisam bila sretna', kaže Ivona.

Ključno je bilo rođenje kćeri 2021. godine, kada je obitelj intenzivno počela razmišljati o povratku. 'Vidjela sam koliko Hani nedostaje obitelj, koliko joj znači kada smo ovdje i koliko joj sve to nedostaje kada odemo. Primijetili smo da je drugačija ovdje nego u Njemačkoj', kaže.

I ova je obitelj imala isti cilj kao i Kovačevići: prije polaska kćerke u školu ipak se vratiti u rodnu zemlju. 'Hana je bila presretna kada smo se vratili, nakon povratka je procvjetala. Tamo ju je malo mučio jezik iako je vesela i voli druženje', kaže.

Kao i Ivana iz prethodne priče, Ivona smatra da bi se njemački model mini poslova trebao prekopirati u Hrvatskoj.

Obitelj Vukoje ne planira povući državne poticaje za povratak. Obrt je odmah otvorila te je sljedeći plan proširenje posla i gradnja kuće u rodnom gradu. Trenutno su podstanari, a prvih mjeseci nakon povratka živjeli su u kući Ivoninih roditelja.

'Nijemci su organizirana nacija – sve je točno definirano, nemate problema s birokracijom, uvijek su vam u svemu spremni pomoći. Ipak, dan u kojem smo se vratili kući među najsretnijima mi je u životu, pa o povratku ne razmišljam', napominje. „Volim svoj Slavonski Brod, a onaj gore koji me ovdje stavio to je sigurno s razlogom učinio', zaključuje Ivona, dodajući da šetnju svojim rodnim gradom, sporiji i opušteniji način života te slavonski mentalitet ne bi mijenjala ni za višestruko veću plaću u Njemačkoj, piše toportal čiji članak u cijelosti možete pročitati ovdje.

I to nije sve! Pogledajte još...

Najveći interes vladao je za opće i jezične gimnazije

Poznat je rezultat prijava u srednje škole u ljetnom roku.