infopix.hr

Svjetski dan mentalnog zdravlja se od 1992. godine obilježava 10. listopada, a sve s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanja šire zajednice na pružanje podrške onima koji imaju takvih teškoća.

A u Hrvatskoj ih, ako je suditi prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ima značajan broj ljudi. Prema njihovim podatcima, ovaj, jedan od značajnih javnozdravstvenih izazova, posljednjih godina sudjeluju s 5 do 6 % u ukupnom bolničkom pobolu. Samo u prošloj 2024. godini registrirano je 32 058 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja (stopa 829,19/100 000 stanovnika).

Mentalno zdravlje temelj je cjelokupnog zdravlja i dobrobiti svakog pojedinca. Poremećaji mentalnog zdravlja često započinju u mlađoj odrasloj dobi, mogu imati dugotrajan tijek i snažno utjecati na kvalitetu života oboljelih, njihovih obitelji i zajednice. Osobe s narušenim mentalnim zdravljem češće obolijevaju i od tjelesnih bolesti, a stigmatizacija koja još uvijek prati mentalne poremećaje dodatno otežava pravovremeno traženje pomoći.

Zato je važno javno progovarati o tome. Tim više što brojke jasno ukazuju na to da je sve veći broj ljudi koji se susreće s narušenim mentalnim zdravljem.

„Na razini primarne zdravstvene zaštite, mentalni poremećaji sudjeluju s udjelom od 4-5 posto. Gotovo polovica osoba s tim dijagnozama je u dobi između 20 i 64 godine, što mentalne poremećaje svrstava među vodeće uzroke pobola radno aktivnog stanovništva.

Od 2017. do 2019. broj osoba hospitaliziranih zbog mentalnih poremećaja bio je stabilan, dok je 2020. zabilježen pad broja hospitalizacija i općenito i zbog mentalnih poremećaja (pandemija Covid-19), a od 2021. kontinuiran porast.

Najčešće pojedinačne dijagnoze hospitalizacija uključuju duševne poremećaje i poremećaje ponašanja uzrokovane alkoholom, shizofreniju, povratni depresivni poremećaj, duševne poremećaje zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti te reakcije na teški stres i poremećaje prilagodbe. Zajedno, ove dijagnoze čine više od polovice svih hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja. Kod muškaraca su najčešće dijagnoze povezane s alkoholom, shizofrenijom i stresom, dok su kod žena dominantni depresivni i anksiozni poremećaji te shizoafektivni poremećaj.

U dnevnim bolnicama najčešće su dijagnoze reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe, ostali anksiozni poremećaji, duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom, trajne promjene ličnosti te depresivni poremećaji. Kod muškaraca su najčešći razlozi liječenja u dnevnim bolnicama reakcije na stres, poremećaji uzrokovani alkoholom i trajne promjene ličnosti, dok žene najčešće traže pomoć zbog reakcije na teški stres i poremećaja prilagodbe, depresije, anksioznosti i emocionalnih poremećaja s početkom u djetinjstvu.“, izvijestili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, podsjećajući kako je dostupna, pravovremena i kvalitetna skrb za mentalno zdravlje u zajednici temelj očuvanja i unapređenja dobrobiti pojedinaca i društva. Dodali su i kako je za mentalnozdravstvenu zaštitu važno osigurati podršku, ne samo u bolnicama, nego i kroz primarnu zdravstvenu zaštitu, centre za mentalno zdravlje, savjetovališta i druge oblike pomoći u lokalnoj zajednici.

„Svjetski dan mentalnog zdravlja podsjetnik je da mentalno zdravlje nije luksuz, nego pravo i potreba svakog čovjeka. Pravovremeno prepoznavanje poteškoća, dostupnost stručne pomoći, briga o sebi i drugima te smanjenje stigme važni su koraci prema društvu koje razumije, podržava i čuva mentalno zdravlje svih svojih članova.“, zaključili su povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Infopix.hr je na ovu temu objavio i podcast u kojem smo s gošćom magistrom Davorkom Čavar-Lovrić, specijalistom kliničke psihologije Odjela za psihijatriju slavonskobrodske Opće bolnice „Dr. Josip Benčević razgovarali o važnosti mentalnog zdravlja. Podcast u cijelosti možete pogledati na YouTube kanalu Kliker podcast.

I to nije sve! Pogledajte još...

Nije sve gotovo i kada se čini da je gotovo

Iako je novi granični prijelaz između Hrvatske i BiH u Gornjem Varošu kod Stare Gradiške gotov, njime se, unatoč najavama dijela medija iz BiH, ipak neće moći od danas prometovati.