infopix.hr

Nezadovoljstvo plaćom, loši međuljudski odnosi, preopterećenje poslom i nemogućnost napredovanja najčešći su razlozi promjene posla , pokazalo je nedavno istraživanje Hrvatske gospodarske komore (HGK) predstavljeno na III. Konferenciji EDUkarijera, priopćili su se iz HGK.

Svaki drugi ispitanik promijenio je posao barem jednom u posljednjih pet godina, pri čemu mlađi zaposlenici (18-35 godina) prednjače s prosječnom promjenom radnog mjesta svake godine dana i tri mjeseca. Među glavnim preprekama pri traženju posla, 48% ispitanika ističe neadekvatnu plaću koja nije proporcionalna obvezama radnog mjesta.

"Vođen tehnološkim inovacijama koje omogućuju napredak, svijet rada se mijenja brže nego ikada. Nove tehnologije, geopolitičke promjene i navike novih generacija donose korijenite promjena na tržištu rada", izjavio je Petar Mišević, savjetnik predsjednika HGK-a i prorektor Sveučilišta Sjever, ističući važnost kontinuiranog usavršavanja radne snage.

Generacija Z mijenja pravila igre na tržištu rada

Posebno zanimljiv aspekt istraživanja odnosi se na Generaciju Z koja donosi potpuno nove obrasce ponašanja na tržištu rada. Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Mislav Ante Omazić istaknuo je da pripadnici Generacije Z u prosjeku mijenjaju posao svakih 15 mjeseci, što predstavlja značajan izazov za poslodavce.

“Čak 44 posto pripadnika Generacije Z odbija raditi u tvrtkama koje smatraju neetičnima ”, naglasio je Omazić, upozoravajući poslodavce da svoje strategije moraju prilagoditi novim očekivanjima.

Za razliku od prethodnih generacija, mladi zaposlenici danas traže više od stabilne pozicije – željenu svrhu u svom radu, kontinuirani profesionalni razvoj i visoku razinu autonomije. Također, češće od starijih kolega napuštaju radna mjesta zbog loših međuljudskih odnosa i nemogućnosti korištenja fleksibilnog radnog vremena, što pokazuje njihovu spremnost da žrtvuju financijsku sigurnost za bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Nedostatak radnika i neusklađenost ponude i potražnje

Istraživanje je pokazalo da čak 74% poslodavaca iskazuje potrebu za dodatnom radnom snagom. Najteže im je pronaći radnike srednje stručne spreme (63%), ali i visokoobrazovane (40%) . Najveća potražnja zabilježena je u proizvodnom i građevinskom sektoru, dok je u odnosu na prethodnu godinu porasla potreba za administrativnim osobljem i radnicima u trgovini.

Međutim, postoji značajna neusklađenost između očekivanja zaposlenika i ponude poslodavaca. Dok potencijalni zaposlenici najviše vrednuju sigurnost radnog mjesta, bonuse, ravnotežu između poslovnog i privatnog života te mogućnost napredovanja, poslodavci kao svoje prednosti najčešće ističu timski rad, sigurnost i priliku za učenje.

Strani radnici i budućnost tržišta rada

Stranu radnu snagu trenutno zapošljava ili ima namjeru zaposliti 41% poslodavaca, prvenstveno radnika srednje stručne spreme (79%) i jednog sa završenom osnovnom školom (37%), ali i visokoobrazovane (24%). Poslodavci kao najveća prednost zapošljavanja stranih radnika navode lakše popunjavanje upražnjenih radnih mjesta, dok im najveći izazov predstavljaju troškove.

Ivana Šimek, pomoćnica ravnatelja HZZ-a, istaknula je važnost predloženih izmjena Zakona o strancima: “Ove će izmjene omogućiti bolju integraciju visokokvalificiranih radnika, poboljšati uvjete za zapošljavanje stranih radnika i povećati zaštitu njihovih radnih prava.”

Profesor Omazić dodatno je naglasio: " Hrvatska ovisi o budućnosti o inovacijama i ljudima – ne samo o planiranju odlaska talenata, već i o privlačenju novih. Digitalizacija, socijalno poduzetništvo i fleksibilni poslovni modeli ključni su za tržište rada u tranziciji."

Ulaganje u obrazovanje i cjeloživotno učenje

Zabrinjavajući je podatak da samo 28% poslodavaca ima godišnji budžet veći od 5.000 eura za edukaciju i usavršavanje svojih radnika, dok 35% uopće nema takav budžet, a 38% izdvaja manje od 5.000 eura godišnje. Ovaj podatak posebno je zabrinjavajući u kontekstu visokih potreba Generacije Z koja vrednuje mogućnosti za profesionalni razvoj i kontinuirano učenje.

Luka Čirko, ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje, predstavio je novi paket mjera aktivne politike zapošljavanja: “Kao ključna područja djelovanja u ovoj godini naglasak smo stavili na intenzivnije uključivanje mladih na tržište rada uz povećanje broja ugovora na neodređeno vrijeme, teže zapošljivih osoba, i neizostavno ulaganje u cjeloživotno obrazovanje putem vaučera i formalnih i neformalnih programa.”

Konferencija je također obuhvatila teme poput korištenja AI alata u području ljudskih resursa i izazove s kojima se poslodavci suočavaju u suvremenom poslovnom okruženju, posebno u kontekstu prilagodbe očekivanjima novih generacija radnika.

I to nije sve! Pogledajte još...

Zapošljavaju ukupno 72 radnika

„Kroz kombinaciju suvremene poslovne infrastrukture i specijalizirane podrške, InnoBROD pomaže poduzetnicima u pokretanju i širenju poslovanja, potičući inovacije i gospodarski rast.“