'Pad prometa morao bi dovesti do korekcije cijena, dosegnule su plafon'

Interes za nekretninama pada drugu godinu zaredom
2 - 3 minute

Postoji interes za novogradnju, dobre lokacije mogu podnijeti visoke cijene, ali sve ostalo moglo bi biti problem, procjenjuje Dubravko Ranilović, šef cehovskog udruženja.

U Hrvatskoj je lani prodano 1809 stanova i apartmana manje nego godinu prije te se interes za nekretnine smanjuje drugu godinu zaredom, no cijene im i dalje rastu. Starijim stanovima cijena je sredinom godine bila oko 13 posto viša u odnosu na preklanjsku, a novima oko 5 posto. Porezna uprava objavila je da su lani evidentirali nešto manje od 27 tisuća prodanih stanova i apartmana, otprilike sedam posto manje nego godinu prije i 13 posto ili četiri tisuće manje nego 2022. godine, koja slovi kao rekordna u proteklom desetljeću. Lani je prodano i oko 4000 kuća, što je 770 prodanih kuća u godinu dana manje i oko 1100 prodanih kuća manje u dvije godine, odnosno 17 posto u godini i 25 posto u dvije godine. Pojačano se kupuju parkirno-garažna mjesta te ih je lani prodano gotovo 30 posto više nego godinu dana prije.

Generalno, pad prometa bio je izraženiji u prvom dijelu godine, a gledaju li se sve nekretnine, zaključeno je oko 3 posto manje transakcija nego godinu dana prije ili njih oko 133 tisuće. Krajem ožujka sve će lokalne jedinice objaviti preciznije podatke o cijenama i prodaji na svom području u prethodnoj godini.

Gledaju li se sve transakcije (s uključenim zemljištem, poslovnim prostorima i slično), posljednjih pet godina osjetan pad zabilježen je samo u tri županije i Zagrebu. Koprivničko-križevačka ima pad transakcija od 10 posto, Virovitičko-podravska 6 posto, a Zagreb i Međimurska županija po jedan posto. U cijeloj zemlji ukupna je prodaja skočila za četvrtinu, a područja oko Dubrovnika, Rijeke, Šibenika, Ličko-senjska županija, Sisačko-moslavačka, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija bilježe povećanje transakcija između 50 i 64 posto. Istarska županija imala je povećanje broja prodanih nekretnina s uključenim zemljištem za petinu, slično kao i područje oko Splita i Zadra.

Manje je i stranih kupaca, otprilike 6 posto, a oni su lani kupili nešto više od 11,5 tisuća nekretnina, od apartmana, preko kuća do zemljišta. Dvije trećine stranaca dolaze iz Slovenije, Njemačke i Austrije, s tim što su u zadnje vrijeme Slovenci najbrojniji strani kupci te su lani kupili gotovo dvostruko više nekretnina nego prije pet godina. Lani su Slovenci kupili 3506 nekretnina, Nijemci 2638 i Austrijanci 1174 nekretnine. U deset godina stranci su kupili oko 84 tisuće različitih nekretnina u Hrvatskoj, a pojedini agenti vesele se očekivanom ulasku Hrvatske u OECD jer smatraju da će to otvoriti vrata novim kupcima iz bogatih neeuropskih država.

Izvor: Večernji list

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr