Evo tko sve u Hrvatskoj ima pravo na beneficirani radni staž

Ronioci, ribari, baletani...ali među njima nema vozača Hitne
3 - 6 minute

Zagrebački štrajk ponovno je aktualizirao, uz ostalo, i pitanje beneficiranog radnog staža.

Hrvatski propisi određuju čitav niz radnih mjesta i zanimanja na kojima se 12 mjeseci rada računa kao više od 12 mjeseci staža. Ovisno o poslu, godina rada može se računati kao 14, 15, 16 ili čak 18 mjeseci staža.

Za neka od tih zanimanja zakon predviđa i raniji odlazak u starosnu mirovinu. Evo tko sve ima pravo na staž s povećanim trajanjem. Napomena: pravo je vezano uz konkretno radno mjesto i uvjete propisane zakonom, pa nije dovoljno samo imati određeno zanimanje ili raditi u određenoj djelatnosti, piše Večernji list.

Vozači autobusa u gradskom prometu i vozači tramvaja imaju staž s povećanim trajanjem. Svaka godina rada računa im se kao 14 mjeseci staža. Isto vrijedi i za vozače autobusa u redovitom javnom međugradskom prijevozu te vozače teretnih vozila nosivosti najmanje 7,5 tona. Za radna mjesta na kojima se 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci, dobna granica za starosnu mirovinu snižava se za jednu godinu za svakih šest godina rada na takvom poslu.

Strojovođama električnih i dizelskih vučnih vozila za prugu 12 mjeseci rada računa se kao 16 mjeseci staža. Za niz drugih poslova u željezničkom prometu, poput manevrista, određenih prometnika vlakova, pomoćnika strojovođe, pregledača vagona i skretničara pod zakonom propisanim uvjetima, omjer je 12:14.

Posao šumskog sjekača za 12 mjeseci rada računa se kao 16 mjeseci staža. Za ovakav stupanj povećanja dobna granica za starosnu mirovinu snižava se za jednu godinu za svake četiri godine provedene na takvom poslu.

Profesionalnim ribarima godina rada računa se kao 15 mjeseci staža. Isti omjer vrijedi i za određene radnike na montaži industrijskih postrojenja te za pojedina radna mjesta u proizvodnji nafte i na gradnji i održavanju dalekovoda.

Na poslovima gradnje i održavanja dalekovoda beneficirani staž imaju visinski monteri na izgradnji i/ili održavanju dalekovoda napona 110 kV i više. Za svakih 12 mjeseci rada priznaje im se 15 mjeseci staža.

U proizvodnji nafte klinašima i tornjašima 12 mjeseci rada računa se kao 15 mjeseci, dok se vođama smjene, njihovim pomoćnicima i motoristima na bušenju računa kao 14 mjeseci.

Među zanimanjima s najvećim povećanjem staža su ronioci, ronioci spužvi i koralja te nastavnici ronjenja. Za njih se 12 mjeseci rada kao 18 mjeseci staža. Za takva zanimanja dobna granica za starosnu mirovinu snižava se za jednu godinu za svake tri godine rada na tom poslu

Beneficirani staž imaju i piloti aviona i piloti helikoptera. U istu skupinu ulaze, među ostalima, nastavnici motornog letenja i zrakoplovnog jedriličarstva, nastavnici padobranstva, radiotelegrafisti-letači, navigatori leta i zrakoplovni mehaničari-letači. Za njih se 12 mjeseci računa kao 18 mjeseci staža.

Plesači klasičnog baleta, plesači suvremenog plesa i baletni majstori također imaju pravo na staž s povećanim trajanjem. Njima se 12 mjeseci rada računa kao 18 mjeseci staža. U istu skupinu ulaze i operni pjevači-solisti te plesači-pjevači u profesionalnim ansamblima narodnih plesova.

U zračnom prometu voditelju kabinske posade i članu kabinske posade zrakoplova 12 mjeseci rada računa se kao 15 mjeseci staža.

Određeni kontrolori zračnog prometa imaju također povećani staž: ovisno o vrsti ovlaštenja, 12 mjeseci rada računa se kao 15 ili 16 mjeseci.

I dimnjačari imaju beneficirani staž, ali omjer ovisi o poslu koji obavljaju. Dimnjačar koji čisti štednjake, dimnjake i ložišta centralnog grijanja ima omjer 12:14. Za dimnjačare i dimnjačare-majstore koji čiste visoke tvorničke dimnjake, omjer je 12:16.

U skupinu poslova s omjerom 12:14 ulaze brojna radna mjesta u teškoj industriji. Primjerice, zakon navodi talioničare i ljevače u čeličanama, kao i niz radnih mjesta u ljevaonicama – od radnika koji čiste odljevke i izrađuju kalupe do onih koji rade na taljenju, lijevanju i drugim poslovima.

Beneficirani staž imaju i brojni radnici u pomorskoj brodogradnji. Među njima su brodomonteri, brodoskelari, elektrozavarivači, plinski rezači, brodocjevari, brodokotlaci, brodoizolateri, brodoličioci, brodobravari i strojomonteri na brodu, pod zakonom propisanim uvjetima. 12 mjeseci rada računa im se kao 14 mjeseci staža.

I određeni radnici na izgradnji tunela imaju beneficirani staž. Zakon posebno navodi bušače, minera-palite­lje mina, utovarivače i pomoćne radnike koji na poslovima u tunelu provedu najmanje 80 posto stvarnog radnog vremena tijekom godine. Omjer je 12:14.

U kamenolomima se beneficirani staž priznaje, među ostalima, bušačima, kamenorescima, klesarima, vezačima, pomoćnim radnicima i rukovateljima utovarivača. Za godinu rada priznaje se 14 mjeseci staža.

Beneficirani staž nije rezerviran samo za zanimanja koja se obično povezuju s teškim fizičkim radom. U tekstilnoj industriji pravo imaju, među ostalima, tkalci na tkalačkim strojevima i poslužitelji strojeva za vlačenje vlakana. Za 12 mjeseci rada priznaje se 14 mjeseci staža.

I u proizvodnji stakla postoje različiti stupnjevi povećanja staža. Staklopuhačima na ručnom oblikovanju staklenih proizvoda 12 mjeseci rada računa se kao 16 mjeseci. Za neke druge poslove u proizvodnji stakla omjer je 12:15 ili 12:14, ovisno o radnom mjestu.

Zakon obuhvaća i niz drugih specifičnih radnih mjesta. Beneficirani staž imaju, primjerice, određeni radnici na montaži industrijskih postrojenja. Bravari i zavarivači na izgradnji industrijskih postrojenja te visinski elektrozavarivači, plinski zavarivači i visinski bravari-montažeri imaju omjer 12:15.

U proizvodnji građevnog materijala beneficirani staž ima pekač klinkera, a u proizvodnji kamene vune određeni talioničari. Za njih je omjer 12:14.

Zakon posebno propisuje povećani staž za određene osiguranike – osobe s invaliditetom. Njima se 12 mjeseci staža računa kao 15 mjeseci, uz ispunjavanje zakonskih uvjeta. Među njima su, uz zakonom propisane uvjete, osobe s određenim mišićnim i neuromišićnim bolestima, paraplegijom, cerebralnom i dječjom paralizom, multiplom sklerozom, slijepe, gluhe i gluhoslijepe osobe te osobe s određenim sustavnim upalnim bolestima zglobova i vezivnog tkiva, osobe koje se ne mogu samostalno kretati bez invalidskih kolica i osobe s Downovim sindromom.

Sva navedena zanimanja vjerujemo zaslužuju beneficiran radni staž zbog uvjeta i specifičnosti njihova posla. No, i dalje ostaje ovih dana ponosno apostrofirano pitanje zašto to isto pravo nemaju i vozači Hitne.  

„Možemo zaključiti da su djelatnici Holdinga ovim štrajkom napravili ono što je do sada uspijevalo samo Maji Grbi Bujević te su svojim potraživanjima dignuli na noge djelatnike Zavoda za hitnu medicinu i čitavu Hrvatsku javnost po pitanju beneficiranog radnog staža koji je hitnjacima nepošteno oduzet i sve ove godine uskraćen.“ poručili su vozači Hitne na FB stranici HITNA UŽIVO 194.

„Tražimo da sustav prizna težinu i posebne uvjete posla koji obavljamo. Tražimo beneficirani staž zbog godina provedenih u smjenama i noćnom radu, fizičkog i psihičkog opterećenja, stresa, odgovornosti i rada u situacijama u kojima se svakodnevno odlučuje o ljudskom životu. I upravo je u tome apsurd koji boli. Mi ne možemo zaustaviti Hitnu. Ne možemo ostaviti pacijenta. Ne možemo reći da danas nećemo izaći na intervenciju dok se naši zahtjevi ne ispune. Jer posljedice toga mogu se mjeriti ljudskim životima. Ali upravo zato što svoju odgovornost prema pacijentima stavljamo ispred sebe, ne bi se smjelo dogoditi da nas sustav zbog toga stavlja u nepovoljniji položaj.“, poručili su još ranije na svojoj stranici vozači Hitne.

Podršku javnosti imaju, što pokazuje i nedavna anketa koju je proveo Index.hr a prema kojoj je, u trenutku nastanka ovoga članka, od 5969 čitatelja koliko ih je glasovalo njih 93 posto izjasnilo kako smatraju da hitnjaci zaslužuju benificirani radni staž.

Foto: Screenshot Index.hr

Izvor: Večernji list/Index/Infopix

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr