infopix.hr

Ljeto je bilo neuobičajeno toplo, ali zima koja dolazi mogla bi biti neuobičajeno skupa.

Europske cijene plina u kolovozu su dosegle najvišu razinu od ožujka, a nizozemski TTF, referentni indeks za cijelu Europu, više je nego dvostruko skuplji nego na početku 2026. godine, s rastom od oko 120 posto i cijenom koja je premašila 65 eura po megavatsatu. To je i dalje daleko ispod rekordnih 350 eura iz krizne 2022., ali dovoljno da Europa u zimu uđe ranjiva, s polupraznim skladištima i malo prostora za novi šok u opskrbi.

Uzroci su splet nesretnih okolnosti koje su se poklopile. Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi otprilike petina svjetskog ukapljenog plina, i dalje je praktički zatvoren zbog sukoba na Bliskom istoku, pa katarski tankeri ne stižu na europsko tržište. Norveška je produžila zastoje na svojim plinskim poljima. Suša je smanjila proizvodnju hidroelektrana i nuklearnih elektrana, a ljetni toplinski val podigao je potrošnju struje za hlađenje, koju dobrim dijelom pokrivaju upravo plinske elektrane. Sve se to dogodilo u razdoblju kad Europa ljeti obično puni skladišta pred zimu, pa je punjenje ove godine zapelo.

Upravo su skladišta najslabija točka. Prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, europska su skladišta plina početkom kolovoza bila popunjena tek oko 57 posto, što je najniža razina za taj datum otkako postoje usporedivi podaci. Pravila Europske unije i dalje kao cilj postavljaju 90 posto popunjenosti, uz mogućnost spuštanja na 80 posto kad tržišni uvjeti otežaju punjenje. Skladišta su, pojednostavljeno rečeno, europska energetska smočnica: kad su puna, tržište lakše podnese nagli val hladnoće, a kad su poluprazna, svaki hladniji tjedan pretvara se u utrku za dodatnim količinama plina.

Za Hrvatsku ta europska računica nije apstraktna, nego stiže ravno na kućni prag. Domaće podzemno skladište Okoli u ogrjevnu sezonu ulazi popunjeno na oko 64 posto, što je neznatno iznad europskog prosjeka, ali dvadesetak postotnih bodova ispod razine iz istog razdoblja lani. Uz to, cijene plina koje plaćaju hrvatska kućanstva vežu se upravo uz kretanja na nizozemskom tržištu, pa rast TTF-a s odgodom, ali sigurno, dolazi i do domaćih računa.

Poskupljenje pritom ne dolazi samo zbog tržišta, nego i zbog politike. Prethodnih godina država je kroz niz paketa mjera ograničavala krajnje cijene energije i tako štitila kućni budžet od punog udara tržišta. Sada se te subvencije, po uputi Europske komisije, postupno smanjuju, pa dio poskupljenja koji su dosad pokrivali proračun i porezni obveznici sada prelazi na sam račun. Za sezonu koja počinje 1. listopada službena cijena tek treba biti potvrđena, no procjene struke već upozoravaju na daljnji rast računa za grijanje. Drugim riječima, cijena raste dvostruko: jednom jer je plin na tržištu skuplji, a drugi put jer ga država sve manje subvencionira.

Priča se, nažalost, ne zaustavlja na plinu. Rast cijene plina povlači za sobom i cijenu električne energije, jer se znatan dio struje u Europi proizvodi upravo u plinskim elektranama. Kad plin poskupi, poskupi i megavatsat struje iz tih elektrana, pa se pritisak na kućanstva množi kroz dva računa istodobno, za grijanje i za struju. Za kućanstvo koje se grije na plin, a kuha i grije vodu na struju, to znači da zima stiže s dvostrukim teretom.

Ipak, valja reći i drugu stranu. Europa danas u zimu ulazi otpornija nego 2022.: potrošnju plina smanjila je za petnaestak do dvadeset posto u odnosu na 2021., izgradila je više uvoznih terminala za ukapljeni plin i dio grijanja prebacila na dizalice topline, pa je ozbiljna fizička nestašica znatno manje vjerojatna nego prije tri godine. Problem, međutim, nije nestašica, nego cijena, i tu ostaje najveći adut o kojem ne odlučuju ni Bruxelles ni Zagreb, nego nebo. Bude li zima oštra i duga, i europska i hrvatska računica mogle bi ispasti bolnije nego što sada izgledaju. Za slavonskog i općenito kontinentalnog potrošača, koji se u velikoj većini grije baš na plin, to na kraju nije statistička vijest iz Bruxellesa, nego pitanje koliko će eura mjesečno nestati iz kućnog budžeta u najhladnijim mjesecima.

I to nije sve! Pogledajte još...

Evo što će im banke zbog novog Zakona sve morati dati na uvid

Zakon donosi stvarnu zaštitu potrošača.