Hrvatska ima gotovo 14.000 aktivnih patenata, a vi vjerojatno ne znate tko ih prijavljuje
- Više od pola prijava dolazi od pojedinaca, a ne od tvrtki, Sjeverna Hrvatska najslabija je regija, i od 148 prijava u 2025. sustav je priznao samo devet
- Detalji
- Vijesti
- 07.04.2026. 06:02
- D. Kustor
Državni zavod za statistiku objavio je najnovije priopćenje o stanju patenata u Hrvatskoj: u 2025. godini u Republici Hrvatskoj u važenju je bilo 13.694 patenata, u nacionalnom postupku podneseno je 148 prijava, a priznatih patenata tek devet. Statistika otkriva nekoliko neočekivanih obrazaca.
Patenti su jedan od najkonkretnijih mjerila inovativnosti neke ekonomije. Nisu glamurozni pokazatelji kao broj start-upova ili iznosi venture kapitala — ali govore precizno o nečemu što se ne može izmisliti: tko stvara nova tehnička rješenja i tko ih pravno štiti. Upravo zato podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), preuzeti od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV), zavrijeđuju posebnu pažnju.
U 2025. godini ukupan broj patenata u važenju u Republici Hrvatskoj iznosio je 13.694, što je nešto više od prethodne godine kada ih je bilo 13.665. Trend rasta aktivan je već godinama: od 12.183 u 2021., 12.905 u 2022., 13.004 u 2023. i 13.665 u 2024. Najveći dio otpada na klasične patente, a ostatak čine konsenzualni patenti i sve popularniji uporabni modeli, kojih je u 2025. bilo 112, gotovo dvostruko više nego godinu ranije.
Kad se gleda tko podnosi prijave patenata, slika je iznenađujuća. Od 148 prijava podnesenih u 2025., čak 145 dolazi od domaćih prijavitelja, a samo tri od stranih. Još zanimljivije: od domaćih prijavitelja, fizičke osobe podnijele su 58,6% svih prijava, što znači da su individualni izumitelji, a ne tvrtke, nositelji većine prijavljenih ideja. Pravne osobe imaju udio od 41,4%.
Geografski raspored prijava je neravnomjeran: 36,6% svih prijava domaćih prijavitelja dolazi iz Grada Zagreba, a najmanji udio ima Sjeverna Hrvatska sa 15,9%. Panonska Hrvatska i Jadranska Hrvatska imaju gotovo podjednak udio, oko 23 do 24 posto svaka. Slika je drugačija kada se gleda koji su patenti stvarno i priznati: tada prednjače prijavitelji iz Jadranske Hrvatske i Grada Zagreba s po 37,5%, a Sjeverna Hrvatska bilježi 25 posto.
Po tehničkim područjima, opće strojarstvo bilo je najzastupljenije s 29% svih prijava, slijedi elektrotehnika s 27,6%, dok je prema klasifikacijskoj oznaci Međunarodne klasifikacije patenata dominiralo područje G Fizika s 30,4%. Od priznatih patenata, gotovo 56,5% otpalo je na područje kemije, što upućuje na to da su kemijski izumi imali veću stopu uspjeha u postupku ispitivanja.
Jedna statistika posebno upada u oči: od 148 podnesenih prijava, u 2025. u nacionalnom postupku priznato je samo 9 patenata. To nije slučajnost nego odraz zakonski propisanog postupka koji prolazi kroz dvije faze ispitivanja. Patent mora zadovoljiti tri ključna uvjeta: novost u odnosu na postojeće stanje tehnike, inventivnu razinu i industrijsku primjenjivost. Sustav je rigorozan upravo zato što patent donositelju daje isključivo pravo na izum na rok do 20 godina, nakon čega izum postaje javno dobro dostupno svima.
Stavovi iznešeni u člancima, kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala infopix.hr.
Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.
Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr



