infopix.hr

Veliki petak jedini je dan u čitavoj liturgijskoj godini kada Katolička crkva ne slavi svetu misu. Umjesto toga, vjernike na bogoslužje ne zove zvono nego tišina, oltar je ogoljen, a Crkva u molitvi i postu prati Krista na posljednjem koraku prema Golgoti.

Za one koji crkveni život prate samo izvana, Veliki petak može izgledati kao prazna crkva i slobodan dan pred Uskrs. Za vjernike je to nešto posve drukčije. Liturgičar dr. Zvonko Pažin s đakovačkoga Katoličkoga bogoslovnog fakulteta za Glas Koncila opisuje to jednostavno i precizno: „Taj osobiti molitveni stav koji je predviđen i u obredu đakonskog, svećeničkog i biskupskog ređenja izraz je najdublje molitve i klanjanja." Upravo to prostiranje ničice pred ogoljenim oltarom, gesta koja se u liturgiji inače pojavljuje samo pri svetim redovima, govori bez ikakve riječi ono što se na taj dan u Crkvi osjeća: potresenost, šutnja i predanje pred najvećim otajstvom vjere.

Bogoslužje Velikoga petka odvija se u tri strogo propisana dijela. Otvara ga Služba Riječi s dva starozavjetna čitanja i Mukom po Ivanu, evanđelistu koji Isusa promatra kao onoga koji, prema tumačenju dr. Pažina, „raspetih ruku grli čitavo čovječanstvo". Slijedi klanjanje svetom Križu, pri čemu svećenik križ otkriva u tri koraka pjevajući: „Evo drvo križa na kom je visio Spas svijeta", a vjernici odgovaraju: „Dođite, poklonimo se." Uz križ se prema tradiciji ostavlja i dar za potrebe Crkve u Svetoj Zemlji, što je kolekta poznata pod imenom „Božji grob", a prikupljeni se novac prema pojašnjenju dr. Pažina u najvećem dijelu troši za neposredne životne potrebe kršćana koji tamo žive u teškim uvjetima. Bogoslužje završava svetom pričešću iz pohrane, bez slavlja euharistije, a zajednica se potom razilazi u šutnji.

Tradicija posta žalosti na Veliki petak seže sve do 2. stoljeća kršćanstva, kada se od vjernika tražio puni post pri kojemu se nije smjelo uživati ni najmanje jela ni pića kroz čitava dva dana. Danas su crkvene odredbe blaže: post se odnosi na katolike od navršene 18. do započete 60. godine, a nemrs za starije od 14 godina koji se u tom danu uzdržavaju od mesa. Dr. Pažin ipak naglašava dublji smisao tog posta: „U početcima su vjernici strogo postili na Veliki petak i Veliku subotu da bi post prekinuli euharistijom u sklopu vazmenoga bdjenja. Time se otajstveno ostvarivao onaj prijelaz: kao što je Gospodin prešao iz smrti u život, tako vjernici po svetim otajstvima prelaze iz smrti grijeha u novi život."

Obred Velikoga petka najmanje se od svih liturgijskih slavlja mijenjao kroz povijest. Fra Antonio Gospić s fra3.net-a podsjeća da je Crkva predlagala slaviti obred oko 15 sati, u čas za koji se smatra da je Isus umro na križu, a ta je satnica u potpunosti vraćena reformom 1955. godine nakon što je bila premještena na prijepodne iz praktičnih razloga ranijih stoljeća. Uz sve to, dr. Pažin upućuje i na jedan manje poznat narodni običaj koji se mjestimice u Hrvatskoj do danas očuvao: „Zanimljivo je da još uvijek postoji običaj da se toga dana ne obavljaju nikakvi poljodjelski poslovi, ne obrađuje se zemlja jer je to dan Kristova ukopa."

Veliki petak nije formalno zapovjedni blagdan, ali liturgičari jednoglasno upozoravaju da bi bila „velika šteta da vjernici propuste to bogoslužje" jer ono što se na taj dan slavi, prema riječima Glasa Koncila, u liturgiji se može doživjeti tek jednom u godini.

I to nije sve! Pogledajte još...

Nova škola za djecu s teškoćama u Slavonskom Brodu otvara vrata

Nakon desetljeća borbe za novu školu, roditelji djece s teškoćama iz Slavonskog Broda i okolice stigli su na cilj.