infopix.hr

Indeks pouzdanja potrošača u eurozoni pao je u ožujku za četiri boda, ECB projicira inflaciju iznad 3 posto u drugom tromjesečju 2026., a istraživanja upozoravaju da bi povećanje kamatnih stopa moglo dodatno opteretiti kućanstva.

Europska komisija objavila je 18. ožujka 2026. da je indeks pouzdanja potrošača u eurozoni u samo jednom mjesecu pao za 4,0 postotna boda — s minus 12,3 na minus 16,3. U široj Europskoj uniji pad je bio nešto blaži, ali ipak iznosi minus 3,4 postotna boda, što je dovelo do razine minus 15,2. Oba su pokazatelja tako dostigla najnižu vrijednost od listopada 2023., a znatno su ispod dugogodišnjeg prosjeka. Usporedbe radi, još je u veljači 2026. pouzdanje potrošača u eurozoni bilo na razini minus 12,2 — dakle, samo u jednom mjesecu euro-područje izgubilo je sav pozitivan zamah iz ranijeg dijela godine.

Inflacija gura prema gore

Prema projekcijama ECB-ovih stručnjaka iz ožujka 2026., inflacija mjerena usklađenim indeksom potrošačkih cijena (HICP) trebala bi u drugom tromjesečju 2026. skočiti na 3,1 posto — što je znatan skok s 2,1 posto zabilježenih u prvom tromjesečju. Razlog je jednoznačan: nagli rast cijena energenata koji se brzo prenosi na krajnje potrošače. ECB navodi i da je inflacijska prognoza za čitavu 2026. revidirana naviše za 0,7 postotnih bodova u odnosu na prosinac 2025.

Potrošači rezali inflacijska očekivanja — ali ne po dobrim razlozima

Reuters je 27. ožujka javio kako su potrošači eurozone neposredno prije eskalacije krize zapravo smanjili svoja inflacijska očekivanja za sljedećih godinu dana. ECB-ovo istraživanje potrošačkih očekivanja to potvrđuje: medijalne projekcije kućanstava za inflaciju godinu unaprijed pale su sa 2,8 posto na 2,6 posto u siječnju 2026. No taj je optimizam bio kratka vijeka — Capital Economics upozorava da je kretanje u ožujku donijelo drugi po veličini jednomjesečni skok inflacijskih očekivanja u čitavoj povijesti istraživanja.

Pada raspoloženje za zapošljavanjem

Indikator gospodarskog raspoloženja (ESI) pao je u ožujku u eurozoni na 96,6 — ispod dugoročnog prosjeka od 100, i to drugi uzastopni pad. Indikator zaposlenosti (EEI) spustio se na 96,4, što znači da sve više tvrtki planira smanjenje, a ne povećanje zaposlenih. Takva kombinacija — inflacija raste, a izgledi za radna mjesta slabe — klasičan je recept za snažan pad potrošačkog raspoloženja koji sada bilježimo.

ECB između inflacije i recesije

Europska središnja banka na sljedećoj sjednici Upravljačkog vijeća, zakazanoj za 30. travnja 2026., mora donijeti jednu od najtežih odluka u proteklih nekoliko godina. Ključna kamatna stopa ostaje na 2 posto od lipnja 2025., a još krajem prošle godine gotovo su svi analitičari prognozirali da će se ta razina zadržati kroz cijelu 2026. No energetski šok otvara drukčiji scenarij: podizanje stopa suzbilo bi inflaciju, ali bi dodatno ugrozilo rast i još više ohladilo ionako nisko povjerenje potrošača.

Što to znači za hrvatske građane?

Hrvatska se u ovoj europskoj priči ne nalazi u prosjeku — nalazi se na samom vrhu. Dok eurozona bilježi inflaciju od 2,5 posto, Hrvatska je u ožujku 2026. zabilježila stopu od 4,8 posto, što je najviša inflacija u čitavoj eurozoni. To znači da prosječno hrvatsko kućanstvo osjeća pritisak na kućni proračun gotovo dvostruko jače od europskog prosjeka.

Posebnu brigu izaziva kretanje cijena energenata jer Hrvatska, kao uvoznica energije, brzo osjeća svaki globalni skok. Uz to, ako ECB 30. travnja odluči podići kamatne stope, to se neposredno odražava na sve varijabilne kredite u eurima — posebno stambene kredite vezane uz Euribor. Prema podacima HNB-a, znatan dio hrvatskih stambenih kredita i dalje je vezan uz promjenjive stope, što znači da bi i umjereno povećanje od 0,25 postotnih bodova za prosječni kredit od 100.000 eura na 20 godina značilo oko 15 do 20 eura više u mjesečnoj rati.

Konačno, za razliku od bogatijih članica eurozone koje imaju veći fiskalni prostor za subvencije i transfere, Hrvatska ima ograničene mogućnosti zaštite najugroženijih kućanstava od inflacijskog vala. Vlada je do sada nizom paketa mjera ograničavala cijene goriva, struje i plina, ali svako produljenje takvih mjera opterećuje državni proračun. Upravo zato je premijer Plenković 1. travnja pozvao poduzetnike na "razboritost i solidarnost" u određivanju cijena — jer prostor za nova subvencioniranja, uz rastući pritisak iz Bruxellesa na fiskalnu disciplinu, postaje sve uži.

I to nije sve! Pogledajte još...

Dan je žalosti u Slavonskom Brodu

Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara današnji dan, 19. ožujka, proglasio je Danom žalosti.