infopix.hr

Prema nekim procjenama u Hrvatskoj je oko 600 tisuća praznih stambenih nekretnina.

Država do kraja 2030. planira izgraditi oko 9.000 stanova za prodaju i najam, što uključuje izgradnju stambenih naselja u većim gradovima, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. On je na konferenciji za medije podsjetio da je Vlada Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. godine donijela u ožujku, pri čemu bi do kraja godine, ipak, trebao biti donesen cijeli zakonodavni paket nužan za njegovu punu provedbu.

Tako bi do kraja kolovoza u javno savjetovanje trebalo ići novi Zakon o priuštivom stanovanju, na snagu stupiti do kraja godine, pri čemu ga Bačić apostrofira i kao temeljni zakon nacionalne stambene strategije. On bi, dakle, građanima trebao omogućiti priuštivanje stanovanja, a kako je najavio ministar, graditi će se nova stambena naselja u suradnji s jedinicama lokalne samouprave.

To će provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), pri čemu bi 50 posto stanova bilo na prodaju, a 50 posto za priuštivi najam. U sljedećoj godini se od lokalnih jedinica očekuje da donesu svoje programe stanovanja, čime bi se “osjećali” o svojim potrebama i potencijalnim lokacijama građenja, kazao je Bačić. Osvrnuo se i na program društveno poticane stanogradnje (POS), putem kojeg je u protekle 23 godine izgrađeno 9.126 stanova, od čega u prošloj godini 169, što je pad u odnosu na 300 njih izgrađenih u 2023. godini.

Razlog pada su bile i cijene, pa je tako dolazilo do obustavljanja nekih postupaka javne nabave jer su potencijalni izvođači radova nudili cijene više od zakonom propisanih. Tako je nedavno došlo do zakonskih izmjena pa nova etalonska cijena građenja iznosi 1,315 eura po kvadratu s PDV-om, a maksimalna prodajna cijena stana 2,104 eura po kvadratnom metru. “Uvjeren sam da ćemo s novim etalonom i novim Zakonom o priuštivom stanovanju moći 'dohvatiti' plan izgradnje 9.000 stambenih jedinica do kraja 2030. godine”, istaknuo je Bačić.

Kada je riječ o programu priuštivog zahtjeva, koji bi trebao biti upućen idući tjedan u proceduru javnog savjetovanja, cilj mu je aktivirati već broj stanova, državnih i privatnih , za priuštivi, dugoročni najam. Program će provoditi APN putem javnog poziva za vlasnike i najmoprimce, a vlasnici će moći prijaviti stambene jedinice koje su prazne više od dvije godine.

Za to će im se dvokratno isplatiti naknada u visini lokalne medijalne cijene najma, pri čemu će APN preuzeti sve odnose s najmoprimcima, to jest podstanarima. Prvog rata, u iznosu od 60 posto, isplaćuje se odmah po potpisivanju ugovora i predaje nekretnine APN-u, a drugog rata nakon polovice ugovorenog najma. Tako, primjerice, za stan od 65 kvadrata u Zagrebu koji bi bio dan u najam šest godina, vlasnik bi ukupno mogao dobiti 50.000 eura, od čega 31.000 tisuća kuna odmah, a ostatak nakon tri godine.

Najmoprimci koji ostvaruju pravo na priuštivi najam plaćat će APN-u cijenu najamnine, ovisno o svojim prihodima. U natjecanju za dobivanje stana, bodovi će se temeljem različitih socijalnih, ekonomskih i obiteljskih okolnosti, kao što je i spomenuta visina prihoda, mjesto prebivališta, broj članova kućanstva, dob, stupanj obrazovanja itd. Razlika između priuštive najamnine i lokalne medijalne cijene najma će se podmirivati iz državnog proračuna.

Prema procjenama, istaknuo je Bačić, u Hrvatskoj je oko 600 tisuća praznih stambenih nekretnina. Kada je riječ o praznim državnim stanovima, oni se uređuju i poslužit će i za stambeno zbrinjavanje zaštićenih najmoprimaca, najavio je. Podsjetio je i da je lani donesen Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, kojem je cilj bio i postrožiti kratkoročni najam stanova, a prema podacima Porezne uprave, zaključno do 15. ožujka, registriran je značajan porast broja stanova u dugoročnom najmu, za oko pet tisuća. To je na tragu cilja koji se želi postići zakonodavnim izmjenama, rekao je Bačić.

Tu je i Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, upućen u saborsku proceduru, koji uključuje program izgradnje i obnove stambenih jedinica za stambeno zbrinjavanje mladih. Tako se u 50 jedinica lokalne samouprave planira izgraditi 50 višestambenih zgrada s 363 stana , dok se u 11 jedinica planira izgradnja stambenih naselja s obiteljskim kućama, njih ukupno 130. Za to je sve osigurano oko 113 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), naveo je Bačić.

Na konferenciji za medije bilo je riječi i u potporama za stjecanje prve stambene nekretnine za građane do 45 godina starosti, što uključuje povrat 50 posto PDV-a za kupnju novogradnje i povrat poreza na promet nekretninama za kupnju starogradnje.

APN je od 5. lipnja primio 1.130 zahtjeva , zasad ih je obradio 713, a prihvatio 503, od čega ih se 223 odnosi na novogradnju, a 280 na starogradnju. Zatražena je dopuna za 140 zahtjeva, a odbijeno ih je 69. Ukupan iznos odobrenih potpora trenutno doseže 4,2 milijuna eura, prosječna potpora na razini RH iznosi 8.500 eura, pri čemu je najniža potpora 838, a najveća 26.876 eura.

Pritom, razlozi odbijanja su iu tome što površina nekretnina premašuje zakonom određene, sukladno broju članova kućanstva, kao iu cijenama kvadrata koje su više od gornje granice dopuštene prosječne cijene. Podsjetimo, prosječne cijene kvadrata za pojedinu lokalnu jedinicu utvrđivao je zagrebački Ekonomski institut na temelju prošlogodišnjih kupoprodajnih transakcija stambenih nekretnina . Pritom stvarna kupoprodajna cijena nekretnine za koju se traži povrat PDV-a može biti veća za 50 posto od utvrđene prosječne cijene za pojedinu lokalnu jedinicu.

Bačić je istaknuo da je zbog previsoke cijene odbijeno tek 2,8 posto zahtjeva, dok su cijene u pristiglim kupoprodajnim ugovorima u većini slučajeva oko razine prosjeka, pa stoga smatra da je mjera “prilično pogođena”. Oko 53 posto odobrenih zahtjeva odnosi se na Grad Zagreb, u Zagrebačkoj županiji 8,5 posto, Primorsko-goranskoj 8,6 posto, Splitsko-dalmatinskoj 7,65 posto, a Osječko-baranjskoj 2,9 posto. U ostalima je to ispod dva posto, au dobrom dijelu županija i ispod jedan posto.

Od 700-tinjak obrađenih zahtjeva, prosječna ugovorena cijena kvadrata na razini cijele zemlje iznosi 2.330 eura bez PDV-a.  Bačić je istaknuo i da, iako 700 kupoprodaja možda nije dovoljno velik uzorak , rast cijena nekretnina u 2025. godini iznosi oko tri posto u odnosu na lani. Stoga, ustvrdio je da “ovi egzaktni i vrlo relevantni podaci” pokazuju usporavanje rasta cijena stambenih nekretnina.

I to nije sve! Pogledajte još...

Marin treba vašu pomoć. Vremena nema još puno.

Brođanin Marin Ivezić, nalazi se pred trećim odlaskom u Bangkok na liječenje matičnim stanicama.