infopix.hr

U Hrvatskoj Zakon o zaštiti na radu ne regulira rad na vrućinama, nego samo općom normom određuje obveznu primjenu smjernica kao priznatih pravila ZNR.

Rad na temperaturama u Hrvatskoj nije detaljno  zakonski reguliran , no čini se da ipak postoje pomaci kako bi se bolje uredio budući da i praksa nekih zemalja EU-a ide u smjeru da to ne bi ovisilo samo o dobroj volji i tumačenju visokih poslodavaca, primjerice u građevinarstvu i poljoprivredi. 

U Hrvatskoj Zakon o zaštiti na radu ne regulira rad na vrućinama, nego samo općom normom određuje obveznu primjenu smjernica kao priznatih pravila ZNR.

Pravilnik o zaštiti na radu općenito uređuje mjesta rada na otvorenom i obvezuje poslodavce da su u odnosu na zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta, rad pri niskim i visokim temperaturama na otvorenom prostoru, dužni postupati u skladu s uputama i smjernicama nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada. 

Za propuste u primjeni nisu propisani prekršaji niti sankcije, ističe predsjednica Sindikata građevinara Hrvatske  Jasenka Vukšić . Podsjeća da je Ministarstvo rada 2023. objavilo smjernice EU „Vrućina na radu – smjernice za mjesta rada“, a koje bi se trebale primjenjivati u praksi.

Zavod za javno zdravstvo izdaje i objavljuje preporuke za zaštitu od vrućine, koje se dijelom odnose i na radnike koji rade na vrućinama, dodala je.

SGH redovito upozorava poslodavce da se postupa u skladu sa smjernicama EU, posebno u pogledu rizika izrade strojeva za radnike na radnim mjestima izloženim visokim temperaturama, osobito na otvorenom pa tako i provođenje automatizacije, upotrebe i opreme za smanjenje fizičkog rada, ventilacije, klime u zatvorenim kabinama strojeva i vozila, izoliranje i ograđivanje postupaka, strojeva koji izazivaju vrućinu. 

Također i organizacijske mjere ograničavanja vremena provedenog na vrućini, fleksibilni obrasci rada, češće stanke, skraćivanje radnog vremena, dostupna pitka hladna voda, broj radnika, korištenje zaštitne odjeće i opreme te preraspodjela radnog vremena.

Upozoravamo i na ugovorene odredbe iz kolektivnih o obvezi plaćanja radnicima ugovorenih dodataka na plaću za rad na vrućinama. U pravilu ugovaramo dodatak od 5 posto za sate rada na otvorenom na +35 stupnjeva Celzija i više, kaže Vukšić.   

Poslodavci bi trebali provoditi organizacijske mjere

Poslodavci bi trebali provoditi organizacijske mjere u pogledu promijenjenog, fleksibilnijeg rasporeda radnog vremena i SGH ih također predlaže kao moguće opcije.

Upravo bi dogovorni princip između poslodavaca i sindikata kao predstavnika radnika trebao biti dominantan u uređivanju pravila za rad na visokim temperaturama na otvorenom, propisivanju mjera za zaštitu rada radnika i takav dijalog treba razvijati, jer imamo tradiciju sektorskog kolektivnog pregovaranja, dodala je. 

Veći poslodavci u kojima smo organizirani, u pravilu provode mjere bolje od podizvođača, malih poslodavaca, koji nemaju stručnjake ZNR, niti su radnici sindikalno organizirani, a nemaju ni izabrane povjerenike za ZNR. dodaje.   

Podsjeća da je SSSH kao središnjicu uputio Ministarstvu rada prijedlog za izmjene Zakona o ZNR i podzakonskih propisa radi učinkovitog reguliranja određenih područja ZNR, a jedno od tih je i rad na visokim temperaturama.  

Većina zemalja nema definiranu gornju graničnu temperaturu. Primjerice u Njemačkoj je obično maksimalna temperatura na radnom mjestu 26 stupnjeva, no spušta se i više ako je vanjska temperatura viša, no opasnom temperaturom se smatra 35 i više.

Slično je iu Francuskoj. U Španjolskoj je donesen zakon koji se odnosi na nepovoljne vremenske uvjete, uključujući toplinske valove, no ne propisuje maksimalnu dopuštenu temperaturu za rad na otvorenom. Umjesto toga, uvode mjere prevencije pri ekstremnim vrućinama, pri čemu se mjere aktiviraju kada državna meteorološka agencija izda narančasto upozorenje od 37 do 40 stupnjeva ili crveno od 40 do 44 stupnja Celzija.

Predsjednik Sindikata PPDIV-a Denis Paradiš ističe da zakonodavni okvir ostavlja dosta prostora za tumačenje pa se mnoge od mjera trenutno u praksi provode na temelju dogovora između poslodavca i radnika, odnosno sindikata.

To znači da primjena zaštitnih mjera često ovisi o razini osviještenosti i odgovornosti samog poslodavca.

Sindikati već dulje upozoravaju na potrebu preciznijeg i obvezujućeg reguliranja rada u uvjetima temperaturnih ekstrema, za rad na otvorenom pri visokim temperaturama (posebno u ljetnim mjesecima), kao i pri radu u hladnim uvjetima (na primjer hladnjače).

Stoga je u posljednjih nekoliko godina bilo više apela prema Ministarstvu rada i nadležnim tijelima da se donesu jasnije smjernice, osobito u kontekstu klimatskih promjena.

Ti su prijedlozi zasada naišli na ograničeni institucionalni odjel, ponajprije zbog nedostatka političkog prioriteta i sveobuhvatne strategije.

Jasno je da Hrvatska ima prostor za napredak u tom području, kako bi se sustavno osigurala sigurnost radnika u uvjetima koji postaju sve ekstremniji. Sindikati će i dalje inzistirati na preciznijoj i obvezujućoj inicijativi i pozdravljaju svaki konkretan pomak u tom smjeru, naglasio je Paradiš. 

I to nije sve! Pogledajte još...

Moraju održavati broj novozaposlenih radnika najmanje pet godina

Grad Slavonski Brod potpisao je danas još jedan korak prema razvoju Gospodarsko-proizvodne zone Bjeliš – U Velikoj vijećnici Grada potpisani su ugovori o osnivanju prava građenja na građevinskom…