infopix.hr

 - Prije dva mjeseca osiguravajuća društva su nas obilazila i vukla za rukav da se osiguramo pa se nadam da će se sada pojaviti, obići teren i isplatiti štetu – kazao je Ivan Divić iz Beravaca koji je, kao i njegove kolege, pretrpio ogromnu štetu na usjevima uslijed jučerašnjeg nevremena koje je zahvatilo dijelove općina Gundinci i Velika Kopanica.

Najveće štete su nastale na kukuruzu, soji, suncokretu.

Diviću je uz kukuruz stradala i soja. – Ja radim oko 120 hektara zemlje, a oko 50 hektara je proljetna sjetva, odnosno ono što je ostalo u polju. Na sreću pšenica i ječam su već ovršeni, ali kukuruz je jako stradao. U ovom polju je završena oplodnja i zrna su se već formirala no led ih je tukao i tek kad krene žetva vidjet će se pravi razmjeri štete. Tamo gdje je kukuruz kasnije sijan situacija je već sada grozna jer je on tamo u fazi oplodnje do koje neće doći zbog cvjetova koje je led otepao i prinosi su desetkovani. – kaže Ivan, dodajući sarkastično kako su zahvaljujući lošim otkupnim cijenama pšenice istu, kako kaže, „ostavili pod šupama pa će sada imati čime prehraniti stoku“.
Ipak, dodaje najbitnije je da je glava živa, a sve ostalo nekako će se namiriti. I dok je on sve svoje osigurao, Ivan Sever iz Beravaca već tri godine ne osigurava svoje usjeve na kojima sada ima maksimalnu štetu.

- Ova godina je baš krenula katastrofalno. Prvo smo imali proljetne poplave zbog kojih smo odavde izvukli više od sto tisuća litara vode te morali ići u presijavanje. Kad je to sve došlo u fazu pet šest listova zasušilo je i mjesec dana nije bilo kapi kiše, zemlja je zbijena nije moglo vegetirati i sad je konačno sve dokrajčio led. Jednostavno šteta je sto posto možemo uzeti tanjuraču i sve potanjurati. Stradalo mi je oko 50 jutara što soje što kukuruza. Ja sam sve osiguravao još prije 20-30 godina dok je to na nešto sličilo, ali onda se zadnjih godina krenulo s tim da su nam govorili kako je šteta u tragovima, da nema naknade i prije tri godine smo odlučili raditi sa svojim novcem. Ne štedimo nigdje, ne kupujemo državne obveznice, ne kupujemo trezorske zapise nego ulažemo novac u poljoprivredu. Danas su gubici evidentni, ali sreća je pa se bavimo svinjogojstvom te imamo deset krmača i sto-dvjesto tovljenika godišnje pa se uvijek nekako prelije iz ratarstva u stočarstvo te se izvuče godina, ali da će biti teško to je sigurno. – govori Sever dodajući kako bi se pitanje zaštite poljoprivrednika od prirodnih nepogoda trebalo učinkovitije riješiti na državnom nivou.

S njim se slaže i Josip Vukasović isto iz Beravaca koji ima, kako kaže, stopostotnu štetu na 13 jutara suncokreta i na oko 2,5 hektara soje. - Vidjet ćemo što će biti. Osigurani nismo jer je kod nas ne možeš osigurati dok ne posiješ, a u međuvremenu je već dva puta bilo po malo leda pa su nas osiguravajuća društva počela izbjegavati. Bit će toga sve više jer zapravo stalno smo na udaru ili suše ili leda. Po meni bi to trebalo riješiti na nacionalnoj razini. Nekada smo imali protugradnu zaštitu koja je bila relativno dobra, ali sada nemamo ništa. – zaključio je Vukasović.

No, bez obzira na situaciju s osiguravajućim društvima načelnik Općine Velika Kopanica smatra kako bi svi trebali ići upravo u smjeru osiguravanja.

– Kada smo prije dvije godine imali olujno nevrijeme ljudi su se počeli sve više osiguravati, no nažalost još uvijek imamo onih, koji imaju manje površine, koji se ne žele osigurati. No, u vrijeme u kojem živimo i gdje smo konstantno izloženi vremenskim nepogodama mislim da je najbolji savjet krije upravo u tome da je potrebno osigurati i kuće i usjeve. Nadam se da će ovaj puta država biti tu i pomoći onima koji se nisu osigurali, ali svi za u buduće trebamo razmišljati o tome da se zaštitimo kroz osiguranje – kazao je načelnik Općine Velike Kopanica Ivan Meteš.

U istom smjeru razmišlja i Ilija Markotić načelnik Općine Gundinci. - Situacija je takva da ja moram biti iskren i poručiti poljoprivrednicima da bar te svoje usjeve minimalno osiguraju. Mi u Gundincima imamo mladih poljoprivrednika koji to i čine, ali trebali bi svi, jer svjedoci smo da ove klimatske promjene jako pogađaju poljoprivrednike i sami poljoprivrednici moraju se prilagoditi i osiguravati svoje usjeve. – kazao je Markotić.

I on i Meteš od župana Brodsko-posavske županije zatražit će proglašenje prirodne nepogode. A do tada poljoprivrednici zbrajaju štete. Josipu Karavidoviću iz Gundinaca led je nanio ogromnu štetu. – Kad je u pitanju kukuruz, od 25 jutara više od pola mi je stradalo. Otišla mi je i djetelina za junad. Ja sve što proizvodim proizvodim za prehranu junadi i stoke a sada sam suočen s ogromnim štetama – govori nam dok stojimo u polju kukuruza. On svoje usjeve nije osigurao, ali njegov sumještanin Dražen Lozić jeste.

- Bilo je strašno. Sve je potučeno, a veliko je pitanje hoće li se išta od ovoga oporaviti. Kiša nam je dobro došla, ali led nam je sve uništio. Od suncokreta i kukuruza na ovom potezu nije ostalo ništa. Meni je kukuruz otišao 90 posto. Osigurao sam, ali nikakvo osiguranje ne može namiriti ovu štetu. Zahvaćeno je 15-20 hektara. Pšenicu smo skinuli, a sve drugo ukazuje na to da će ova godina, kao i zadnje dvije, biti nikakva. – kazao je Lozić, dodajući kako sve loše izgleda. Od cijena do nevremena.

- Nema budućnosti u poljoprivredi. Imam dva sina i nadam se da neće ostati ovdje. Ja ne vidim budućnosti, ne samo za ovu godinu u kojoj smo već dobro nastradali, što od poplava, što od suše pa sad do leda, nego ne vidim svjetlu budućnost poljoprivrede niti u buduće – poručio je Karavidović, dodajući kako nastale štete neće moći namiriti ni osiguravajuća društva niti će eventualne pomoći od proglašenja prirodne nepogode biti dovoljna da pokriju sve troškove. No, nada se da će barem donekle ublažiti nimalo svjetlu ovogodišnju budućnost.

I to nije sve! Pogledajte još...

Festival koji donosi spoj tradicije, kvalitete i dobre atmosfere

Slavonski Brod danas, ali i idućih dana, okuplja ljubitelje vina, gastronomije i kulture.