infopix.hr

Hrvatska liječnička komora predstavila je rezultate drugog vala anketnog istraživanja Studija hrvatskog liječništva 2024. vezano za primarnu zdravstvenu zaštitu. Alarm za održivost primarne zdravstvene zaštite već odavno zvoni – a sada je dosegao kritičnu razinu, poručuju iz Hrvatske liječničke komore.

I liječnici i pacijenti godinama upozoravaju na premalo vremena za pregled i konzultacije, a novi podaci iz drugog vala longitudinalnog istraživanja “Studije hrvatskog liječništva 2024.” pokazuju da obiteljski liječnici za prvi pregled pacijenta imaju svega 10 minuta, iako je prema važećim normama potrebno između 15 i 37 minuta. Pedijatri u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) imaju prosječno 9 minuta za pregled beba i djece, što je dvostruko do trostruko manje od vremena propisanog Vremensko-kadrovskim normativima (20–37 minuta za sistematski pregled djeteta). Ginekolozi imaju prosječno 15 minuta po pregledu, premda norme predviđaju i do 40 minuta, ovisno o vrsti pregleda.

Stoga ne iznenađuje da su liječnici u PZZ-u izrazito nezadovoljni količinom vremena koju mogu posvetiti pacijentima – a posebno to vrijedi za liječnike u privatnim ordinacijama, koji su još opterećeniji.

„Tipičan radni dan obiteljske liječnice u domu zdravlja uključuje 32 pregleda, 40 medicinskih konzultacija te dodatna 42 kontakta emailom, telefonom ili porukama, najčešće administrativne prirode. Kod liječnice u privatnoj ordinaciji te brojke rastu na 40 pacijenata, 48 konzultacija i 42 kontakta“, ističe dr. Ines Balint, predsjednica Povjerenstva HLK-a za primarnu zdravstvenu zaštitu.

„Ovi rezultati nikoga ne iznenađuju – stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kontinuirano se pogoršava. Sustav opstaje zahvaljujući entuzijazmu i žrtvi liječnika, ali taj model više nije održiv“, dodaje dr. Vikica Krolo, zamjenica predsjednika HLK-a.

Liječnici HZZO ocijenili dvojkom

Analiza stavova liječnika pokazuje da, uz kroničan nedostatak vremena za pacijente, značajan izvor nezadovoljstva predstavlja i prekomjerna količina administrativnih obveza. „Jedan od najvećih problema u obiteljskoj medicini su ponovljena obećanja zdravstvene administracije o smanjenju administrativnog opterećenja – koja se iz godine u godinu ne ostvaruju“, upozorava dr. Balint.

U tom pogledu postoji određena razlika između liječnika zaposlenih u domovima zdravlja i onih koji rade u privatnim ordinacijama s ugovorom s HZZO-om koji su više opterećeni administracijom. Sedam od deset pedijatara i ginekologa također je izrazito nezadovoljno količinom papirologije koju moraju svakodnevno ispunjavati.

Dio tih administrativnih zadataka – umjesto da ih obavljaju službe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje – prebačen je na liječnike u PZZ-u. Zbog toga se osjećaju preopterećeni, zakinuti za vrijeme s pacijentom i lišeni odgovarajućih mogućnosti stručnog usavršavanja.

Osobito je loš odnos HZZO-a s liječnicima u privatnim ordinacijama. Čak 94 posto njih smatra da imaju nikakav ili vrlo ograničen utjecaj na uvjete ugovora s državnim osiguravateljem. Na ljestvici od 1 do 10, suradnju s ovom institucijom ocjenjuju s 3 – ili školskim rječnikom: dvojkom.

Pedijatri upozoravaju: Nemamo vremena za preventivu

„Pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dnevno pregledaju prosječno 44 mala pacijenta i obave 25 medicinskih konzultacija s roditeljima. Budući da nas kronično nedostaje, često skrbimo za i do 50 posto više djece od propisanog standarda za jednu ordinaciju“, izjavila je pedijatrica Ilonka Artuković.

Dodaje kako je posebno zabrinjavajuće to što liječnici nemaju dovoljno vremena za sistematske preventivne preglede, ali ni za temeljno zbrinjavanje bolesne djece. Takva situacija, ističe Artuković, smanjuje kvalitetu zdravstvene zaštite djece i povećava rizik od liječničkog propusta.

Nedostaju 284 obiteljska liječnika, 105 ginekologa i 107 pedijatara

U odnosu na potrebe propisane Mrežom javne zdravstvene službe , u Hrvatskoj trenutno nedostaju 284 obiteljska liječnika, što čini 12 posto ukupno potrebnih timova, a nedostaje skoro trećina ginekologa (104) i pedijatara (107). Situacija je najteža u pet županija gdje nedostaje više od 20 posto obiteljskih liječnika: Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Istarska.

Kada su u pitanju timovi obiteljske medicine broj važećom Mrežom je za područje Brodsko-posavske županije predviđen rad 91 tima. Ugovoreno ih je 75 od čega je 11 timova bez nositelja, a  preostalih 64 su timovi s nositeljem/liječnikom. Dakle, kad je u pitanju obiteljska medicina na području Brodsko-posavske županijedo pune mreže HZZO-a nedostaje 27 obiteljskih liječnika, koliko ih nedostaje i u Istarskoj županiji, dok ih 14 nedostaje u Bjelovarsko-bilogorskoj, a po deset u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. U nastavku možete vidjeti situaciju u svim županijama. Za prikaz u pravoj veličini morate kliknuti na fotografiju.

Foto: HLK/Screenshot

“Kada je riječ o primarnim ginekolozima, situacija je ozbiljna. U četiri županije nedostaje više od polovice ginekologa, a u svega četiri županije manjak je ispod 20 posto. Smatramo da je kadrovska održivost ginekologije u PZZ-u najveći izazov”, upozorava ginekolog Marko Dragić.

Na području Brodsko-posavske županije Mrežom je predviđeno devet ginekoloških timova u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ugovoreno ih je sedam, s tim da su tri tima bez nositelja, a 4 s nositeljem. Do pune mreže HZZO-a nedostaje 5 liječnika, odnosno njih 56%.

Foto: HLK/Screenshot (Za prikaz kliknuti na fotografiju)

Kod pedijatara, najteže je u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje nedostaje čak 83 posto propisanog broja. „Ako uzmemo u obzir da već sada u primarnoj pedijatriji nedostaje 107 nositelja timova, a da je od 241 specijalista pedijatrije njih 75 starije od 60 godina, jasno je da će se u skoroj budućnosti, bez žurnih mjera, primarna pedijatrija u Hrvatskoj urušiti“, dodaje dr. Artuković.

Na području Brodsko-posavske županije do pune mreže HZZO-a nedostaju 4 liječnika, odnosno 36 %. Naime, od predviđenih 11 ugovoreno je sedam timova.

Foto: HLK/Screenshot (Za prikaz kliknuti na fotografiju)

Otežani uvjeti rada liječnika u PZZ-u

Radni uvjeti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatno narušavaju profesionalno zadovoljstvo liječnika. Gotovo 60 posto liječnika u privatnim ordinacijama ne uspije iskoristiti puni godišnji odmor, a velik broj njih redovito radi i u svoje slobodno vrijeme.

Osim fizičkog preopterećenja, liječnici prijavljuju osjećaj nesigurnosti na radnom mjestu i učestalu izloženost verbalnom nasilju. Zaposleni u domovima zdravlja dodatno su nezadovoljni nedostatkom medicinske opreme, dok svi liječnici u PZZ-u upozoravaju na kronično pomanjkanje stručne i logističke podrške. Liječnici u domovima zdravlja izražavaju i značajno veće nezadovoljstvo plaćom i ukupnim uvjetima rada.

Kompletne rezultate istraživanja možete pročitati ovdje, a PPT prezentacija Drugi val istraživanja HLK-a Studija hrvatskog liječništva 2024. za primarnu zdravstvenu zaštitu dostupna je ovdje.

I to nije sve! Pogledajte još...

Pozvali sve koji svinjokolju obavljaju kod kuće na veterinarski pregled mesa

Brodsko-posavska županija i ove godine nastavlja sa sufinanciranjem veterinarsko-zdravstvenih pregleda tovnih svinja zaklanih u registriranim klaonicama.