infopix.hr

U sindikatima su nezadovoljni i rastom plaća sudaca, kakav, rekli su, sindikati obrazovanja ne mogu izboriti niti najjačim pritiscima.

Tri sindikata obrazovanja i znanosti koja broje oko 30 tisuća članova najavila su štrajk upozorenja. Razlog štrajku je izostajanje pomaka u dogovoru oko promjene osnovice plaća, a nakon što su četiri sindikata u obrazovanju odbila Vladinu ponudu rasta osnovice kroz Temeljni kolektivni ugovor, smatrajući je nedovoljnom.

U sindikatima tvrde da će, u slučaju neuspješnog procesa mirenja, biti prisiljeni na štrajk "čiju zakonitost nitko neće moći osporiti". Nisu naveli datum štrajka, niti ikakve pojedinosti o njemu.

Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić je dodao da su plaće u obrazovanju i znanosti razlog zbog kojih sindikalno članstvo radi pritisak, a Vladi poručuju da taj pritisak shvati ozbiljno. Štrajk upozorenja bit će vrlo brzo, rekao je.

Govoreći o analizi HNB-a o uzrocima inflacije, sindikalni predstavnici tvrde da im je njome napravljena šteta i diskreditirana njihova nastojanja u cilju rasta plaća.

– Mi to želimo istjerati na čistac. Mirenje će se provoditi pet dana, vidjet ćemo postoji li mogućnost približavanja stajališta po pitanju osnovice kojom nismo zadovoljni, poručio je Stipić.

U sindikatima su nezadovoljni i rastom plaća sudaca, kakav, rekli su, sindikati obrazovanja ne mogu izboriti niti najjačim pritiscima. – Ako se za nekog ima iz vedroga neba, a govorimo o podizanju osnovice za 24 posto, onda tražimo da se nama da primjerena pozicija. Mi od početka govorimo, da, plaće su rasle, no rasle su na šlampav način do mjere koja je za nas neizdrživa. Želimo otvaranje uredbe o koeficijentima i njihovu promjenu, rekao je Kroflin, uz konstataciju kako su se koeficijenti radili na brzinu, u frci i panici. Sve što se zeznulo želimo da se čim prije promjeni, poručuje.

Sindikalci dodaju kako nemaju ništa protiv toga da nekome raste plaća, no međuodnosi među plaćama moraju postojati, pri čemu je zadaća sindikata "briga o komparativnoj poziciji članova sindikata obrazovanja i znanosti".

Kroflin je naveo primjer razlika između plaća pravosudnih i znanstvenih djelatnika: najviše radno mjesto, doktor znanosti u trajnom zvanju s 30-ak godina radnog staža, ima otprilike 500 eura manju plaću od suca županijskog suda koji se te pozicije može domoći kroz 10-ak godina.

- Nemamo problem s plaćama sudaca, nego onima redovitih profesora u trajnom zvanju, zaključio je. Drugi primjer nesrazmjera plaća vidi u plaći ravnatelja najvećeg znanstvenog instituta koji u komparaciji sa sucem Vrhovnog suda ima 20 posto nižu plaću.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija izjavio je da je njima dosta pozicije da obrazovanje bude na margini. – Volio bih da vam mogu čestitati Valentinovo uz podlogu Erosa Ramazzottija, no danas ipak govorimo o problemu da se za uzroke lošeg života građana proziva javni sektor, rekao je na presici.

I to nije sve! Pogledajte još...

Dobre vijesti za vozače

Od sutra, 11. ožujka na snagu stupaju nove cijene goriva.