infopix.hr

Cijene proizvoda i usluga i dalje divljaju. Osim toga što to vidimo u svakodnevnom životu tako što čokolada košta po 7-8 eura, to je vidljivo i kroz statističke podatke Europske unije. Oni kazuju da je u Hrvatskoj najveća inflacija od svih zemalja u kojima se plaća eurom. 

Podatci govore kako je u Hrvatskoj inflacija više od dvostruko veća od prosjeka eurozone. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, u siječnju je u Hrvatskoj inflacija bila pet posto, što je najviše u eurozoni. Najsnažnije su u siječnju poskupjele usluge, za 3.9 posto, neznatno slabije nego u prethodnom mjesecu. Svježa hrana bila je skuplja za 1.4 posto. Cijene energije naglo su pak poskočile, za 1.8 posto, najsnažnije od proljeća 2023. godine. U prosincu bile su se zadržale na razini od prije godinu dana.

Najbliže je Hrvatskoj u siječnju, rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini, mjerenom HICP-om, bila Belgija, gdje su uvećane za 4.4 posto. Granicu od 4.0 posto premašila je i Slovačka rastom cijena za 4.1 posto u odnosu na početak prošle godine.

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Index je kazao kako su razlozi za to višestruki.

- Prvi razlog je svakako veliki i nagli rast plaća u državnom i u privatnom sektoru u 2024. godini. U drugim zemljama tolikog rasta plaća nije bilo. Slovenija i Austrija, koje su nam najbliže zemlje u eurozoni, nisu imale takav rast plaća.Drugi razlog je potrošnja. Ako usporedimo sa Slovenijom, tamo je došlo do pada cijena jer je potrošnja bila slabija 2 posto u 2024. naspram 2023. godine. Domaća potrošnja se mora ohladiti, ali kako ako smo skloni potrošnji? Ljudi su dobili dohotke zbog rasta plaća na koje nisu računali i koji nisu posljedica mukotrpnog rada.  U javnim službama je 400.000 zaposlenih, tu je niska razina produktivnosti, zarade su pristojne, a usluge i nisu kvalitetne. Možemo reći da se taj novac zarađuje ležernije nego u u privatnom sektoru - rekao je Novotny, dodajući kako je treći razlog razvijen turizam. - To je važan strukturalni problem, Hrvatska ga želi kao granu na koji se oslanja gospodarstvo, a s druge strane donosi ekološke i ekonomske štete. Visoke cijene koje prihvaćaju turisti, a kojima nisu previsoke, ostaju i nakon sezone. Inflacija je posljedica i tog faktora - objasnio je.

Ekonomski analitičar Predrag Bejaković za Index je pak istaknuo da su uzrok inflacije domaći činitelji.

- Prije dvije godine inflacija je bila uzrokovana vanjskim faktorima poput rata u Ukrajini i korone, sad su uzrok domaći činitelji. Treba reći da ovoliku inflaciju prate i visoke stope gospodarskog rasta. Hrvatska ima jednu od najvećih stopa rasta i potrošnje u Europi. Kad bi taj rast bilježila i dalje, a smanjila inflaciju, to bi bilo dobro. No država sad baš i nema prostora za značajno smanjivanje inflacije", govori Bejaković, koji je na upit zašto je baš u Hrvatskoj najlošija slika u cijeloj eurozoni, odnosno koji su to domaći činitelji, istaknuo da se i povećanje plaće prelilo na inflaciju.

- Često zaboravljamo da se povećanje plaće u javnom sektoru, koje je u 2023. i 2024. iznosilo čak 35-40 posto, neminovno prelilo na inflaciju. To se mora odraziti na cijene, ne može doći do povećanja plaća, barem ne u tolikoj mjeri, a da to ne utječe na inflaciju. Plaće su jedan od bitnijih faktora pri određivanju cijena", rekao je.

Podsjetimo, premijer Andrej Plenković u više navrata je podizao plaće u javnom sektoru u zadnjih nekoliko godina. Najdrastičnije je povećao plaće pred izbore. Valjda se zato krajem prošle godine pohvalio da je u njegovom mandatu plaća porasla za skoro 48 posto. Međutim, rast plaća u javnom sektoru više je nego dvostruko veći od rasta plaća u privatnom sektoru.

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u travnju, svibnju i lipnju prošle godine imala rast plaća od 17.6 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. To je daleko više od prosjeka EU (5.1 posto) i eurozone (4.5 posto). Na godišnjoj razini je u javnom sektoru Hrvatske rast plaća iznosio čak 29 posto. To je uvjerljivo najveći rast među državama EU, s prosjekom od 5.3 posto.

Bejaković nastavlja kako uz porast plaća proizvođači i trgovci znaju da mogu prodati proizvod po većoj cijeni jer se ima novca. - Ne može se dogoditi da proizvod ne bude skuplji ako su jako porasle plaće, a jesu - kazao je dodavajući kako je uz to faktor i kronična hrvatska neučinkovitost. - Dajemo velika sredstva za obrazovanje, a ono ne polučuje dobre rezultate na testovima. Rashodi za mirovinski sustav nisu maleni, a opet su mirovine malene jer imamo velik broj umirovljenika. Izdvajanja za zdravstveni sustav su značajna, a postoje velike liste čekanja. Potrebno je rješavati uzroke, a ne posljedice. Povećanje cijena je posljedica općenito neučinkovitosti hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini. Povećava se stopa aktivnosti, ali ona je još uvijek značajno niža od prosjeka EU. I slijedom navedenog, treba poboljšati ponudu na tržištu rada, ali treba nam biti jasno da se ne može dogoditi da znatno skoče plaće, a da se to ne prelije na inflaciju - rekao je.

U ranijem razgovoru Indexa s ekonomskim analitičarom Andrejom Grubišićem, naglašeno je kako je država ključna u kontekstu razumijevanja presudnih uzroka inflacije.

- Dokazano je empirijski da je inflacija dominantno monetarni fenomen i stoga je bitna monetarna politika (koja treba biti restriktivnija u postojećim okolnostima). Nema povećanja opće razine cijena koja nije u korelaciji s povećanjem opće količine novčane mase u optjecaju. Kad imamo periode u kojima se intenzivno tiska novac, a gdje nominalno povećana količina natiskanog novca ne korespondira razmjernim povećanjem realne proizvodnje i konzumacije dobara i usluga - tada uvijek dolazi do podizanja razine cijena - rekao je.

- Drugi razlog prolongirane inflacije je ekspanzivna fiskalna politika države. Drugim riječima - snažna državna potrošnja. Rashodi proračuna 2019. su iznosili 18.5 mlrd. eura, a plan za 2025. je 37 mlrd. eura - to je povećanje od 100% u 6 godina. Takvi rashodi doprinose snažnoj potražnji, a u takvim okolnostima teško je očekivati smanjenje cijena na strani ponude - naglasio je.

I to nije sve! Pogledajte još...

UPOZORENJE! Ne jedite mljeveno meso iz masovne proizvodnje diljem Europe

Bruxelles – Diljem Europe zastupnici potrošača upozoravaju kupce da ne jedu mljeveno meso iz masovne proizvodnje.