infopix.hr

Ukupan prošlogodišnji uvoz hrane od oko 5,23 milijarde eura bio je za oko 417,8 milijuna eura veći nego u 10 mjeseci 2023., odnosno za 8,7%, dok je ukupan izvoz 'težak' 3,15 milijardi manji za 1,2 posto.

Gore idu cijene svega, osim svinjetine. One su u manje od pola godine pale i više od 40%. Zato ne da je 5 do 12 u hrvatskom svinjogojstvu nego je 12 i 15 i uskoro sa svinjetinom, koje i sada proizvedemo jedva 50% potreba, nećemo biti samodostatni ni 20%, upozoravaju ovih dana svinjogojci iz Slavonije i Baranje koji muku muče s više od 35 tisuća neprodanih tovljenika. Otkupna cijena žive vage po tovljeniku na burzama je pala na svega 1,16 eura, klizi i prema euru, a farmera je koštala 1,70 eura, što znači da po svakoj svinji od oko 170 kg gubi oko 100 eura, upozorili su ovih dana svinjogojci HPK tražeći hitno gašenje požara i zaštitu domaće proizvodnje. No zašto bi trgovci meso domaćih svinjogojaca i klaoničara plaćali više kad mogu uvesti jeftine europske viškove?

Uvozni svinjski but iz Njemačke na policama mogu, naime, prodavati i za svega 3,50 eura, a uskoro i za 2,50, nastavi li se azijski bojkot njemačke svinjetine zbog slinavke i šapa. I dok svinjogojci plaču kako im se puca u potiljak, pokoja domaća svinja više ili manje, u državi, čini se, nikoga previše ne zabrinjava – sve dok su nam police, pa makar i uvozne svinjetine pune. Prema privremenim podacima DZS-a, koje je obradio HGK, samo smo lani u prvih 10 mjeseci uvezli svježe i rashlađene svinjetine za 265,8 milijuna eura, za oko 6,2 milijuna ili 4,6% više nego u istom razdoblju 2023. Hrana nam je i dalje u fokusu samo zbog divljanja cijena, poljoprivredne strategije spominju se tek pred izbore, dok proizvodnja – i ne samo mesa – i dalje pada, jednako kao i izvoz. Alarmantno, ali istinito, deficit vanjskotrgovinske razmjene s inozemstvom po pitanju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od oko 1,9 milijardi eura u cijeloj 2023., lani smo tako premašili već u prvih 10 mjeseci. Samo smo mesa uvezli za 9,3% više, odnosno za više od 50 milijuna eura u odnosu na prvih 10 mjeseci 2023. Ukupan uvoz hrane od oko 5,23 milijarde eura bio je pak za oko 417,8 milijuna eura veći nego u 10 mjeseci 2023., odnosno za 8,7%, dok je ukupan izvoz 'težak' 3,15 mlrd. manji za 39,3 milijuna eura, odnosno 1,2%.

Iz HGK kažu kako je ukupan deficit vanjskotrgovinske bilance u promatranom razdoblju rastao 28%, odnosno za 457,1 milijun eura i iznosi 2,09 milijardi eura. – Pokrivenost uvoza izvozom nam je 60%, a lani je bio 66%. U izvozu su najzastupljeniji duhan i prerađevine, žitarice, različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade, proizvodi na bazi žitarica i škroba, kakao i proizvodi od kakaa te pića i alkohol – objašnjavaju iz HGK. Kad je pak u pitanju uvoz, meso je na prvom mjestu uvozne ljestvice s ukupno 617,2 milijuna eura – i čini 11,8% vrijednosti ukupnog uvoza. Svježe i rashlađene govedine uvezli smo za 155,8 mil. eura, za 20% više nego u 10 mjeseci 2023., a da nisu u pitanju samo inflacija i više cijene, i količinski smo je uvezli za oko 15% više, svinjetine za 2,4, odnosno 4,6%. Piletine smo uvezli za 80,55 mil. eura ili 13,1% više, količinski za 15,3%... Slijede proizvodi na bazi žitarica i škroba, mliječni proizvodi, jaja i med, pića i alkohol, različiti proizvodi visokog stupnja prerade te voće... Primjerice, proizvoda na bazi žitarica i škroba lani smo u 10 mjeseci uvezli za 464,8 milijuna eura, od čega samo kruha, peciva i kolača za 288,4 milijuna eura, što je novi rast za više od 11,3%, te količinski za 9,6%, dok smo tjestenine također uvezli za nimalo zanemarivih 60,4 milijuna ili 6,5% više. Mlijeka i mliječnih proizvoda uvezli smo za 410,5 milijuna, 14,1% više...

U razdoblju od siječnja do listopada lanjske godine Hrvatska je ostvarila suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica od 205,7 mil. eura te uljarica od 85,2, dok u svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda zapravo ostvarujemo deficit. Osim u razmjeni mesa – i to od 507,9 milijuna eura, najveći deficit ostvaren je u mliječnim proizvodima i jajima (308,8), hrane za životinje (239,2), voća (232,4), proizvoda na bazi žitarica i škroba (194,6) te povrća (163,3). Spomenimo, naime, kako smo voća uvezli u vrijednosti 327,9 milijuna eura, za oko 10% više nego u 10 mjeseci godinu ranije, a povrća za 244,3 milijuna eura, od čega je samo krumpir činio gotovo 60 milijuna eura, a luk, češnjak i poriluk 22 milijuna eura, mrkva 12,5 milijuna... Meso i mlijeko čine vrtoglavih 34% ukupnog deficita! – U strukturi deficita prevladavaju proizvodi veće dodane vrijednosti i dohodovnosti, kao što su meso, mlijeko i voće. Trendovi nisu dobri, prema prvim procjenama DZS-a za 2024., vrijednost proizvodnje u tekućim cijenama pada za 0,4%, a realni dohodak u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji za više od 6%. Sve to upućuje na zaključak da najavljenim izmjenama Strateškog plana ZPP-a RH 2023. – 2027. trebamo više sredstava osigurati za povećanje investicija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, posebice u nove tehnologije i inovacije, što je preduvjet veće produktivnosti i konkurentnosti – rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić do kraja godine očekuje još znatnije povećanje deficita vanjskotrgovinske bilance poljoprivrednih proizvoda. Objašnjava kako se već godinama ništa važno ne događa u pogledu strukture izvoza. Ne širi se paleta proizvoda koji se izvoze, a ni tržišta na koja plasiramo hranu i pića. Sa strukturom proizvoda vanjskotrgovinske razmjene nikako ne možemo biti zadovoljni jer dominiraju poljoprivredne sirovine kao žitarice, uljarice (commodities), živa goveda i svinje, a u uvozu prerađeni proizvodi poljoprivredno prehrambene industrije. – Hrvatska već godinama povećava uvoz mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, voća, povrća, šećera te proizvoda poljoprivredno prerađivačke industrije. Uspoređuju li se podaci iz prvih triju kvartala, u četiri godine uvoz mesa narastao nam je dvostruko – kazala je Blažić. Za uvoz mlijeka u prvih devet mjeseci 2024. utrošili smo 368 mil. eura. No u toj kategoriji imali smo i rast izvoza mliječnih proizvoda, vrhnja, mlijeka, sira, maslaca, a prisutan je i snažan rast izvoza jaja. Zanimljivo je da bilježimo vrlo veliki rast 'izvoza' banana, agruma, datulja, lubenica i dinja te jabuka. No uvoz je znatno veći te nam je deficit pokrivenosti uvoza izvozom kod povrća 35%, a voća 24,4% – zaključila je Blažić.

I to nije sve! Pogledajte još...

Od gripe u Hrvatskoj umrlo 30 ljudi. Kakvo je stanje u Brodsko-posavskoj županiji?

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo do sada je od gripe oboljelo 24.498, od čega je u posljednjem tjednu zaprimljeno 5507 prijava. Od gripe i popratnih komplikacija umrlo je 30 osoba.