infopix.hr

U Hrvatskoj svaka peta osoba živi u riziku od siromaštva. Među starijima od 65 godina takvih je 35 posto, dok je čak 60 posto starijih samaca u tom riziku. Za to je odgovorna i vlast, jer pomoć siromašnima nije milosrđe, već obveza socijalne države, upozorava pučka pravobraniteljica.

- To je strašan podatak - rekla je pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, komentirajući tu zabrinjavajuću statistiku.

Stoga su adekvatno zajamčena minimalna naknada, ukidanje obveze rada za opće dobro te donošenje strateškog plana za osiguranje neki od njezinih zahtjeva koji će biti upućeni Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, budući da je, ističe, Hrvatska socijalna država i time obvezna građanima osigurati pristup ljudskim pravima.

Na nedavnoj tematskoj sjednici Odbora za ljudska prava, pravobraniteljica je istaknula da se na pomaganje siromašnima ne treba gledati kao način milosrđa od strane države. 

Ispravnije je, kaže, u borbi protiv siromaštva i pomoći najugroženijima govoriti o odgovornosti države, odnosno vlasti na različitim razinama. Posebno u ovom trenutku kad je u tijeku savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. 

- Osiguranje pristupa ljudskim pravima svim građanima je obveza i odgovornost države, i to prema Ustavu kojim se Hrvatska odredila kao socijalna država, ali i prema međunarodnom pravu koje je dio našeg zakonodavstva – naglasila je pravobraniteljica.

Upozorava da siromaštvo može kočiti ostvarivanje cijelog niza ljudskih prava. Među njima su pravo na zdravlje, socijalnu sigurnost, adekvatno stanovanje, rad, obrazovanje, pristup pravosuđu te jednakost, odnosno zaštita od diskriminacije.

- Kad je riječ o ljudskim pravima, tu je često riječ o lančanoj reakciji - pojasnila je Šimonović Einwalter. Za primjer navodi da siromašne osobe ne mogu kupiti dovoljno hrane ili barem one kvalitetne što im, kao i teški uvjeti života, bez grijanja i u vlažnim prostorima, može ugroziti zdravlje. Život djece u siromašnim obiteljima u praksi otežava pristup obrazovanju, što se kasnije može voditi niže plaćenim poslovima i nesigurnim uvjetima rada. Siromašni će, dodala je, preopterećeni brigama za preživljavanje, teže tražiti zaštitu svojih prava u raznim životnim situacijama, a često ne znaju koja prava imaju i kako se za njih izboriti, pa će pretrpjeti diskriminaciju, mobing, neće prijaviti neisplatu plaće i slično.

Sve to upućuje na činjenicu da siromaštvo nije samo tema za tijela iz područja socijalne skrbi, već i mnogih drugih, istaknula je pravobraniteljica. U aktualnom savjetovanju o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi njezin Ured će se komentarima uključiti iz više razloga.

- Povećanje zajamčene minimalne naknade, što je svakako potrebno, ide samo za neke korisnike, ali ne i, primjerice, za starije osobe koje žive isto ili žive s drugim članovima obitelji. A upravo je starijima potrebno povisiti taj iznos jer su brojke o njihovom siromaštvu jasne i pokazuju da je riječ, skupno gledano, o iznimno ugroženoj skupini", naglašava.

Ako naknada ostane ista kao i do sada, stariji koji žive sami će i dalje primati 208 eura zajamčene minimalne naknade, od koje bi trebali živjeti. Taj je iznos dvostruko manji od praga rizika od siromaštva koji iznosi 493 eura.

- Općenito, struku, ali i organizacije civilnog društva, kao i one humanitarne, koje rade s osobama u najtežim situacijama, na ulicama gradova i po selima sa siromašnim starijim stanovništvom, treba više uključiti kod planiranja i priprema promjena- poručila je pučka pravobraniteljica, dodajući kako se nada da će u novom prijedlogu Zakona, o kojem je savjetovanje otvoreno do 12. veljače, ući sve potrebne izmjene. 

I to nije sve! Pogledajte još...

OPREZ! Ne javljajte se na ove telefonske brojeve kako ne biste postali žrtvom prevare

Clever Dialer (internetski portal za prijavu sumnjivih telefonskih brojeva) mjesečno sastavlja popis deset najčešćih i najnovijih brojeva za spam.