Nekada je bilo 1100, a sada oko 650 umrlih godišnje

Pozitivno je da stopa smrtnosti opada
3 - 5 minute

Nažalost, i dalje je riječ o velikom broju umrlih posebice kada se zna da ovaj rak, ako se otkrije na vrijeme, ima visoku stopu izlječivosti.

SLAVONSKI BROD – Jučerašnjim Svjetskim danom borbe protiv raka, započelo je i obilježavanje Hrvatskog tjedna borbe protiv raka koji završava 11. veljače  – na Svjetski dan bolesnika.

Upravo zloćudne novotvorine predstavljaju značajan javnozdravstveni problem stanovništva Hrvatske. I dalje su drugi najvažniji uzrok smrti, odmah iza bolesti srca i krvnih žila, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Brodsko-posavskoj županiji.

Kada su u pitanju žene u Hrvatskoj je po pojavnosti najučestaliji rak dojke, od kojeg je, prema posljednjim podatcima objavljenim u publikaciji „Zdravstveno stanje pučanstva u 2023.“ brodsko-posavskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo umrlo 29 žena.

-Od raka dojke obolijeva oko tri tisuće žena, no ono što je pozitivno je da stopa smrtnosti opada. Za razliku od gotovo 1100 umrlih godišnje, koliko smo imali prije sedam osam godina, danas je ta brojka pala na oko 650 žena. I to je i dalje veliki broj, posebice u obiteljima koje se moraju suočiti s činjenicom da gube majku, ženu, kćer, sestru – uz ostalo je, gostujući u HRT-ovoj emisiji „Kod nas doma“, kazao profesor Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka.

Veliki je broj i kada se zna da ovaj rak, ako se otkrije na vrijeme, ima visoku stopu izlječivosti. – Moram priznati da nisam obavljala samopreglede niti sam išla na preventivne preglede, a nisam bila niti u dobnoj skupini koja je obuhvaćena Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke. Kvržicu sam napipala sasvim slučajno i te sate i dane do trenutka odlaska liječniku i obavljanja pretraga nikada neću zaboraviti. Stotinu misli i strahova, a samo jedna žena da ako je u pitanju ono najgore da sam stigla na vrijeme. Srećom u mom slučaju nije se radilo o raku, ali me cijela situacija potaknula na to da ne zaboravim prevenciju i da koristim mogućnost da se u sklopu Nacionalnog programa mogu redovito i bez gužvi i čekanja pregledati – kazala nam je Brođanka Sandra M. (52).

Stručnjaci kažu kako se 90% bolesnica s karcinomom dojke može izliječiti ako se dijagnoza postavi na vrijeme.  A postaviti se na vrijeme može i zahvaljujući Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke, u sklopu kojeg je 2023. godine, na području Brodsko-posavske županije, poslano 8.223 poziva za mamografiju. Pozivu se odazvalo njih  50,3%. Pri tome je u prvom ciklusu pozivanja otkriveno i potvrđeno 71, a u drugom 44 novih karcinoma. U trećem ciklusu potvrđeno je 57 karcinoma.

Nakon raka dojke kod žena je po pojavnosti najučestaliji rak debelog crijeva na drugom te rak pluća, dok je kod muškaraca rad debelog crijeva na trećem, a rak pluća na drugom mjestu. Rak prostate je, pak, najučestaliji. On je i u Europi najčešći novo dijagnosticirani rak u muškaraca. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo procjenjuje se da je više od 415 tisuća novih  slučajeva bilo zabilježeno u 2022. godini. To je jedan od tri najčešća zloćudna uzroka smrti od kojeg je u Europi, prema tim istim podatcima, 2022. godine umrlo čak sto tisuća muškaraca. Rak prostate u Hrvatskoj nalazi se na devetom mjestu kad su u pitanju uzroci smrti u muškaraca u 2023. godini. Od raka prostate u Hrvatsko je 2021. godine su oboljela 2434 muškarca, dok ih je u 2023. umrlo 758. Brojke koje se svakako mogu u velikoj mjeri smanjiti kada bi svijest o važnosti pregleda prostate kod muškaraca porasla. I to, baš kao i u slučaju raka dojke, svijest o važnosti preventivnih pregleda. Ni naš sugovornik nije otišao na preventivni pregled. Nego tek kada su se pojavili problemi. – Sve mi se to dogodilo s 53 godine. Nisam uopće razmišljao o pregledu prostate dok nisam uočio probleme s mokrenjem. No, niti tada nisam pomišljao na prostatu, a kamoli na to da je riječ možda o raku. No, kada su rezultati pretraga pokazali da imam rak bio sam u šoku -  kazao je Marko H. (65)., dodajući kako se sve odigralo prilično brzo pa se nije stigao previše niti brinuti. A na kraju je, u njegovom slučaju, sve završilo pozitivno.

Kada je u pitanju rak debelog crijeva kod muškaraca smatra se da će u razvijenim zemljama od njega oboljeti približno 4,6% muškaraca i 3,2% žena. Svaka osoba starija od 50 godina nosi 5% rizika da će do 74 godine razviti rak debelog crijeva, odnosno 2,5% rizika da će umrijeti od raka debelog crijeva. Zabrinjavajući podatak je da se manje od 10% karcinoma debelog crijeva otkrije u lokaliziranom stadiju kada je i najveća mogućnost izlječenja U 2023. godini je na području Brodsko-posavske županije na preventivne preglede pozvano 9 300 osoba. Odaziv je u 5.ciklusu pozivanja iznosio 30,4%.

Pitanje je zašto Hrvati ne koriste preventivne preglede, ili ih barem ne koriste u onoj mjeri u kojoj bi trebali. Naime, odaziv na državnoj razini, kada je u pitanju Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva je manji od 20 posto, kazao je prof. Eljuga za HRT. – Iako su Nacionalne kampanje nesumnjivo dale svoj doprinos, čini se da svi zajedno trebamo nastupiti puno agresivnije te krenuti s prevencijom od najranije dobi – poručio je prof. Eljuga, naglašavajući kako već više kretanja i fizičke aktivnosti uz prestanak pušenja mogu značajno utjecati na smanjenje pojavnosti kod primjerice raka pluća i debelog crijeva.

Stavovi iznešeni u člancima, kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala infopix.hr.

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr