infopix.hr

Slavonski Brod je od 1. siječnja 2026. godine uveo maksimalnu stopu poreza na potrošnju od 3% na sva pića u ugostiteljskim objektima, čime je postao jedan od hrvatskih gradova koji aktivno opterećuje ugostitelje i goste dodatnim lokalnim porezom.

Dok većina gradova sličnih ili većih ekonomskih snaga održava stopu od 0% ili simbolične iznose, brodska gradska vlast odlučila je ići maksimalnim opterećenjem, što postavlja pitanje: je li to razvojna strategija ili kratkoročno punjenje proračuna na leđima potrošača?​

Što je ustvari porez na potrošnju?

Porez na potrošnju je lokalni porez koji se naplaćuje na prodajnu cijenu alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima. Zakon dopušta jedinicama lokalne samouprave da same odrede stopu do maksimalnih 3%, a prihod ide izravno u gradski proračun. Slavonski Brod je godinama primjenjivao stopu od 0%, čime je efektivno oslobodio ugostitelje i goste ovog dodatnog opterećenja. Od 2026. godine, međutim, Grad je donio odluku o aktiviranju poreza na maksimalnih 3%.​

U praksi, to znači da se na svaku kavu, sok, pivo ili vino prodano u brodskim kafićima i restoranima dodaje 3% (bez PDV-a). Ugostitelji su dužni svakog mjeseca podnositi izvješće Gradu i uplaćivati porez, uz prijetnju kazni koje mogu dosegnuti gotovo 7.000 eura za nepravodobno izvješćivanje.​

Kontraproduktivna politika koja će loše utjecati na turizam?

Slavonski Brod bilježi pozitivan turistički trend – u 2025. godini ostvario je 60.536 noćenja, što je rast od 9,14% u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, uvođenje maksimalnog poreza na potrošnju u trenutku kad grad pokušava održati uzlazni trend šalje kontradiktornu poruku.​

Usporedba cijena: Ako gost u Zagrebu popije kavu od 1,50 eura, plaća samo tu cijenu plus PDV. Isti gost u Slavonskom Brodu plaća dodatnih 3% lokalnog poreza, što znači skuplje pića nego u glavnom gradu. Za turiste koji putuju autocestom i biraju gdje stati na kavu ili obrok, Slavonski Brod postaje manje atraktivan u usporedbi s gradovima koji ne primjenjuju ovaj porez.​

Kakav će biti utjecaj na ugostiteljsku scenu?

Ugostitelji sada moraju voditi dodatnu administraciju, mjesečno izvještavati Grad i uplaćivati porez uz prijetnju visokih kazni. To posebno pogađa manje obiteljske kafiće i restorane koji već rade na tankim maržama. Neki će cijene podizati, drugi će apsorbirati trošak, no u oba slučaja konkurentnost pada.​

Slavonski Brod se ne može pohvaliti visokim životnim standardom – prosječna neto plaća u Brodsko-posavskoj županiji iznosila je 1.299-1.336 eura u 2025. godini, što je za 110-150 eura manje od hrvatskog prosjeka. Uvođenje dodatnog poreza direktno pogađa građane koji ionako imaju ograničen raspoloživi dohodak.​

Nezaobilazan je i psihološki učinak, jer kad građanin zna da na svako piće plaća dodatnih 3% lokalnog poreza, smanjuje se percipirani omjer cijene i vrijednosti. To može rezultirati smanjenom potrošnjom – manje odlazaka u kafiće, biranjem kućnih alternativa ili prelaska u susjedne općine gdje porez nije uveden.​

Grad očekuje dodatne prihode, ali pitanje je hoće li oni biti dovoljno veliki da opravdaju potencijalno smanjenje gospodarske aktivnosti u ugostiteljstvu. Iskustva drugih gradova pokazuju da niži ili nulti porez često rezultira većom ukupnom potrošnjom, što generira veće prihode od PDV-a i doprinosa na plaće.​

Zašto Slavonski Brod ide drugim putem?

Ostaje nejasno zašto je Grad donio ovakvu odluku. Službeno obrazloženje nije javno dostupno, no moguća objašnjenja uključuju:​

- Proračunski pritisak – Grad možda treba dodatne prihode za pokrivanje operativnih troškova ili projekata

- Administrativna inercija – Jednostavnije je aktivirati postojeći mehanizam nego razvijati nove izvore prihoda

- Politička kalkulacija – Pretpostavka da će građani lakše prihvatiti "nevidljiv" porez na potrošnju nego izravne poreze

Međutim, ni jedno od ovih objašnjenja ne opravdava potpunu suprotnost trenda koji slijede neki od ekonomski razvijenijih gradova. Zagreb, Velika Gorica, Osijek i drugi gradovi pokazuju da je moguće funkcionirati bez maksimalnog opterećenja ugostiteljstva.

Zanimljivo je da neki gradovi nisu samo zadržali nulte stope, već su aktivno smanjivali porez na potrošnju:​

Garešnica je smanjila stopu sa 1% na 0%, pokazujući razvojnu viziju

Šibenik je povećao sa 1,5% na 2%, ali i dalje ostaje ispod Brodovih 3%​

Slavonski Brod je mogao odabrati postupno povećanje (npr. krenuti s 1% ili 1,5%), ali je odlučio ići odmah na maksimum, što može sugerirati nedostatak strateške analize učinaka.​

Kratkoročni dobitak, dugoročni gubitak?

Uvođenje maksimalnog poreza na potrošnju u Slavonskom Brodu predstavlja kratkoročnu fiskalnu strategiju koja može dugoročno naštetiti razvoju turizma i općoj gospodarskoj aktivnosti. Dok Zagreb, Osijek i drugi gradovi grade konkurentnost kroz niže opterećenje, Slavonski Brod šalje poruku da nije orijentiran na dodatno privlačenje posjetitelja i poticanje potrošnje kroz ovaj vid olakšice.​

Građani i ugostitelji osjećat će direktan udar na novčanike, a Grad će možda dobiti dodatne prihode, no pitanje je po kojoj cijeni. Iskustva drugih gradova upućuju na jednostavnu lekciju: manje ponekad znači više.​

I to nije sve! Pogledajte još...

Retrovizor

Ponekad je potreban korak unatrag da bismo jasnije vidjeli što se zapravo događa.