infopix.hr

Krajem veljače istekao je rok do kojega su lokalne jedinice samouprave trebale utvrditi stope poreza na nekretnine uvedenog početkom godine. Provjerili smo koliki porezni teret očekuje vlasnike stambenih nekretnina u najvećim hrvatskim gradovima

Porez na nekretnine zamjena je za postojeći porez na kuće za odmor. Podsjetimo, Vlada je proširila djelokrug oporezivanja te novi porezni oblik zahvaća sve stanove i  kuće u kojima se ne stanuje, ali su upotrebljivi i nisu u dugotrajnom najmu. Raspon poreznih stopa je od 0,60 do osam eura po kvadratnom metru, a dosad su se kuće za odmor oporezivale u rasponu od 0 do pet eura po kvadratu.

Za razliku od poreza na kuće za odmor, koji nije bio obavezan, porez na nekretnine dužne su uvesti sve jedinice lokalne samouprave. Gradovi koji nisu donijeli odluku o porezu na nekretnine zadržali su postojeću stopu poreza koja je vrijedila za kuće na odmor. Oni koji nisu naplaćivali porez na njih i nisu donijeli odluku o novom porezu imat će najniži porez od 0,60 eura po kvadratu.

Jedinice lokalne samouprave imaju i mogućnost propisati na svom području različitu visinu poreza ovisno o mjestu, ulici ili naselju u kojem se nekretnina nalazi te ovisno o starosti i postojanju sadržaja koji povećavaju njezinu vrijednost. Također mogu osloboditi plaćanja poreza na nekretnine socijalno ugrožene građane prema uvjetima koje će odrediti predstavničko tijelo.

Podaci o poreznim stopama za 20 najvećih gradova pokazuju da većina gradskih uprava nije podizala porezne stope utvrđene ranijim zakonom za kuće za odmor, iako je Vlada u novom zakonu podigla gornju granicu na osam eura po kvadratu.

Razlog za suzdržanost zasigurno su predstojeći lokalni izbori. Treba naglasiti i to da je Vlada početkom prošle godine povećala gornju granicu poreznih stopa (na pet eura po kvadratu) te su mnogi gradovi iskoristili mogućnost podizanja poreza. Stoga su ove godine odustali od daljnjeg dizanja poreznog opterećenja.

Među najvećim gradovima samo je u Bjelovaru porezno opterećenje značajnije povećano. Oni nisu imali porez na kuće za odmor, a po novoj odluci uveli su porez na nekretnine u rasponu od tri do šest eura po kvadratu.

Vlasti u Slavonskom Brodu razrezale su porez na nekretnine od dva eura po kvadratu, a raniji porez na kuće za odmor iznosio je 1,33 eura.

Porezno opterećenje povećao je i Sisak, ali samo za prvu zonu, u kojoj će vlasnici nekorištenih stambenih nekretnina plaćati tri eura po kvadratu. U drugoj zoni ostaje isto porezno opterećenje kao i ranije (dva eura po kvadratu).

Gradovi Osijek, Varaždin, Koprivnica, Vinkovci i Čakovec nisu imali porez na kuće za odmor, a sada će po sili zakona naplaćivati minimalni porez od 0,60 eura po kvadratu na prazne stambene nekretnine.

U tri najveća grada, Zagrebu, Splitu i Rijeci, zadržano je postojeće porezno opterećenje, pri čemu treba naglasiti da su Zagreb i Rijeka prošle godine podigli namet na pet eura po kvadratu.

Najvišu stopu poreza od pet eura po kvadratu na temelju ranijeg zakona pretežno su uveli turistički gradovi i općine u priobalnom pojasu. Glavne turističke destinacije poput Dubrovnika, Splita, Zadra, Šibenika, Opatije i Pule, nisu iskoristile mogućnost daljnjeg povećanja poreznog opterećenja, a u tek nekoliko istarskih turističkih središta odlučili su ići iznad pet eura po kvadratu.

Najvišu poreznu stopu od osam eura po kvadratu uveo je Umag, a Rovinj i Poreč podigli su opterećenje s pet na 6,25 eura.

Svi gradovi i općine koji su zadržali istu stopu kao što je bila stopa poreza za kuće za odmor imat će manje prihode nego ranije jer će dio prihoda morati prepustiti županiji na čijem se teritoriju nalaze s obzirom na to da se iznos od 20 posto ukupno naplaćenih prihoda s osnove poreza na nekretnine prosljeđuje županiji.

I to nije sve! Pogledajte još...

EU osudila Dodikove postupke

Europska unija osuđuje postupke vodstva bosanskih Srba predvođenog Miloradom Dodikom kojima se dovodi u pitanje ustavni poredak BiH i traži prestanak takvih aktivnosti koje izravno dovode u pitanje…