Temperature zraka i dalje će rasti. Pridržavajte se uputa zdravstvenih djelatnika

Visoke temperature zraka mogu imati posljedice na vaše zdravlje
2 - 4 minute

Toplinski val zahvatio je posljednjih dana dio europskih zemalja u kojima, nažalost, odnosi i ljudske živote.

U Hrvatskoj je situacija nešto povoljnija. Pa iako je za osječku regiju, kojoj pripada i Slavonski Brod, tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana situacija nešto povoljnija i bez upozorenja, već u petak očekuju nas novi temperaturni izazovi i maksimalna temperatura zraka iznad 35 stupnjeva. (Članak se nastavlja ispod fotografije)

Foto: Screenshot HZJZ/Infopix

Prema vremenskoj aplikaciji Radar.hr u Slavonskom Brodu i tijekom vikenda i početkom idućeg tjedna očekuju nas prave ljetne temperature. Prognostičari tako najavljuju u subotu i nedjelju 36 i 37 °C, a u ponedjeljak čak 38. Temperature i u večernjim satima će biti oko 30 °C. (članak se nastavlja ispod fotografije)

 

Foto: Screenshot radar.hr/Infopix

S obzirom na ovakve najave valja biti na oprezu, jer iako je riječ o ljetnim temperaturama činjenica da kontinuirano traju više dana uzastopno dodatni je razlog da pripazimo na svoje zdravlje.

Jer ljetne vrućine, na što upozoravaju i iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, mogu predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje.

Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a i astme) i djecu. U tim situacijama je otežano disanje i dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja. Na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze. Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a  UV zračenje može na koži prouzročiti ozbiljne opekline.Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve.

To su samo neki od mogućih utjecaja vrućine na zdravlje, a ne rijetko može dovesti i do toplinskog udara. On predstavlja zapravo iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala.

Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi toplinskog udara su crvena i vruća koža, glavobolja, smušenost, grčevi u mišićima, mučnina, malaksalost, razdražljivost, ubrzani puls (rad srca) i ubrzano disanje, nesvjestica, tjelesna temperatura iznad 40°C. U najvećem riziku od toplinskog udara su kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, stariji od 65 godina, djeca, radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…te bi se oni posebno trebali držati preporuka.

 A to, uz ostalo, podrazumijeva izbjegavanje izlaganja suncu u vremenu od 10 do 17 sati, zatim konstantno uzimanje dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Ukoliko ipak morate van nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale. Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta.

Većina nas se, u ove ljetne dane kada se živa popne na temperature zraka iznad 35°C, hladi u klimatiziranim prostorima. Pri tome, upozoravaju stručnjaci iz Zavoda za javno zdravstvo, sobnu temperaturu valja održavati ispod 32°C danju i 24°C noću. Pri tome u klimatiziranim prostorima morate pazite da temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske.

Ostale preporuke su izbjegavanje napornog fizičkog rada, u slučaju putovanja izbjegavanje vožnje u najtoplijem dijelu dana.  Kronični bolesnici uz sve navedeno moraju redovito uzimajte propisanu terapiju.

Detaljne upute i preporuke za zaštitu od vrućina možete pronaći ovdje.

Stavovi iznešeni u člancima, kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala infopix.hr.

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr