infopix.hr

Sabor je usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice kojim se nacionalno zakonodavstvo usklađuje s novom Uredbom Europske unije o Schengenskim pravilima.

Riječ je o tehnički složenim, ali politički značajnim izmjenama koje Hrvatskoj donose veći manevarski prostor u upravljanju granicama unutar Schengenskog prostora, u trenutku pojačanih sigurnosnih i migracijskih pritisaka u Europskoj uniji.

Ključna novost je mogućnost privremenog ponovnog uvođenja nadzora na unutarnjim granicama ne samo na cijeloj granici, nego i na njezinim pojedinim dijelovima. Time se omogućuje ciljano reagiranje na konkretne prijetnje, bez općeg zatvaranja granica ili uvođenja sveobuhvatnih kontrola. Odluka se donosi na prijedlog ministra unutarnjih poslova, što dodatno ubrzava proceduru u kriznim situacijama.

Dosadašnji zakon ponajprije je predviđao ponovno uvođenje nadzora zbog sigurnosnih razloga, poput terorizma ili ozbiljnih prijetnji javnom poretku.

Izmjenama se krug razloga proširuje i na zdravstvene prijetnje, čime se u zakon ugrađuju iskustva pandemije COVID-19 i mogućih budućih epidemija. To znači da će država, ako se pojavi ozbiljna zarazna bolest u susjedstvu, imati jasnu pravnu osnovu za ograničavanje prometa na pojedinim graničnim točkama.

Zakon također predviđa mogućnost privremenog zatvaranja ili skraćivanja radnog vremena pojedinih graničnih prijelaza, uz preusmjeravanje prometa. Takve mjere, ističe se u prijedlogu, moraju biti razmjerne, vremenski ograničene i jasno obrazložene.

Nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova

Jedna od važnijih institucionalnih promjena je to što se Ministarstvo unutarnjih poslova formalno definira kao tijelo nadležno za iniciranje i vođenje savjetovanja s Europskom komisijom u vezi s nadzorom unutarnjih granica. Time se preciznije uređuje tko u Hrvatskoj komunicira s europskim institucijama i preuzima odgovornost u postupcima vezanim uz Schengen.

U skladu s novom uredbom EU-a, Hrvatska će o svakom ponovnom uvođenju nadzora na unutarnjim granicama morati obavijestiti Europsku komisiju, Vijeće EU-a i Europski parlament. Time se povećava transparentnost i smanjuje mogućnost proizvoljnog ili politički motiviranog ograničavanja slobode kretanja.

Schengenski prostor otporan na izazove

Izmjene zakona dolaze u trenutku kada više država članica, među njima Njemačka, Austrija, Italija i Francuska, a i Slovenija na granici s Hrvatskom, već duže vrijeme koriste mogućnost privremenog vraćanja kontrola na unutarnjim granicama, uglavnom zbog migracijskih tokova i sigurnosnih procjena.

Hrvatska tu mjeru do sada nije primjenjivala, no novim zakonom stvara se jasan pravni okvir za brzo djelovanje ako se okolnosti promijene.

Hrvatska, pouzdana schengenska članica

Hrvatska ovim zakonom šalje poruku da želi ostati pouzdana schengenska članica, koja dosljedno provodi europska pravila i izbjegava sukobe s Europskom komisijom. Istodobno, Vlada si osigurava fleksibilnije i brže alate za reagiranje na migracijske valove, sigurnosne prijetnje ili zdravstvene krize.

Za građane se u svakodnevici, barem u mirnodopskim uvjetima, ne bi trebalo ništa promijeniti. Putovanja unutar Schengena i dalje ostaju bez stalnih kontrola. No u izvanrednim situacijama moguće su povremene provjere dokumenata, kraći zastoji ili preusmjeravanje prometa na pojedinim prijelazima, bez nužnog uvođenja nadzora na cijeloj granici.

Važna je i činjenica da zakon povećava pravnu sigurnost, jer jasno definira tko odlučuje, u kojim okolnostima i pod kojim uvjetima se nadzor može ponovno uvesti. Za građane to znači više kontrole države u kriznim situacijama, ali bez trajnog povratka tvrde granice.

U konačnici, ovaj dokument predstavlja pokušaj balansiranja između europske lojalnosti, nacionalne sigurnosti i očuvanja slobode kretanja, u trenutku kada je Schengen ponovno jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Europskoj uniji. 

I to nije sve! Pogledajte još...

Sabor prekida ljetnu stanku: sjena Gospića legla na saborske klupe

Hrvatski sabor u četvrtak i petak, 20. i 21. kolovoza, održat će izvanrednu sjednicu koju je zatražio predsjednik Republike Zoran Milanović.