infopix.hr

Hrvatski sabor u četvrtak i petak, 20. i 21. kolovoza, održat će izvanrednu sjednicu koju je zatražio predsjednik Republike Zoran Milanović.

Sjednicu je sazvao predsjednik Sabora Gordan Jandroković, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Poslovnikom Sabora, uz početak u četvrtak u 9.30 sati. Zahtjev za izvanrednim zasjedanjem podnesen je temeljem članka 79. stavka 2. Ustava, koji predsjedniku Republike daje ovlast sazivanja Sabora izvan redovnih rokova, uz obvezu da sam definira dnevni red.

Povod je jedan od najozbiljnijih ekoloških skandala u novijoj hrvatskoj povijesti — ilegalno odlaganje oko 37 tisuća tona otpada na lokaciji bivšeg industrijskog kompleksa PPK Velebit u Bilajskoj ulici u Gospiću. Prema nalazu vještaka Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je USKOK objavio početkom kolovoza, gotovo 33 tisuće tona zakopano je u tlu. Vještačenje nije utvrdilo da svih 37 tisuća tona pripada opasnom otpadu, no reprezentativni uzorci zakopanog materijala pokazali su opasno svojstvo ekotoksičnosti, dok su takozvane „crne hrpe" klasificirane kao opasan otpad. U tlu su utvrđene izrazito povišene koncentracije bakra, olova i antimona, uz nepovratno uništenje staništa na gotovo 18 tisuća četvornih metara. U podzemnim vodama nizvodno od odlagališta pronađene su povišene koncentracije PFAS spojeva, poznatih kao „vječne kemikalije", zbog čega su vještaci zaključili da je lokacija vrlo vjerojatan izvor njihova širenja u vodonosnik.

Prema navodima istražitelja, ilegalno dopremanje otpada počelo je 2021. godine, uz uvoz iz Slovenije, Italije i Njemačke te dovoz od hrvatskih dobavljača. Kriminalna je mreža, sumnja USKOK, otpad godinama lažno prikazivala kao plastični materijal namijenjen recikliranju, dok su laboratorijske analize kasnije pokazale prisutnost štetnih i opasnih tvari. Razmjeri su otkriveni tek nakon uhićenja više osoba u veljači 2025., u međunarodnoj operaciji uz sudjelovanje Europola.

U studenom 2025. slučaj je dobio i korupcijski krak. Tadašnji glavni državni inspektor Andrija Mikulić uhićen je po nalogu USKOK-a, a Vlada ga je istoga dana razriješila dužnosti. Formalno se sumnja odnosila na primanje mita u vezi s poslovanjem kamenoloma u Hrvatskom zagorju, no cijela obrada pokrenuta je nakon što je uhićeni Josip Šincek Mikulića tijekom sudskih postupaka teretio da je od njega tražio pola milijuna eura mita za nesmetano poslovanje odlagališta u Gospiću. Mikulić je u siječnju 2026. pušten iz istražnog zatvora, dok optužnica do danas nije podignuta. Mjesto glavnog državnog inspektora, prema dostupnim informacijama, već preko osam mjeseci nije popunjeno.

U svom zahtjevu za sjednicu, predsjednik Republike zatražio je od Vlade tri konkretna koraka: hitno pokretanje sanacije lokacije, primanje predstavnika građanskih inicijativa u roku od tri dana te imenovanje glavnog državnog inspektora u roku od petnaest dana. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije službeno je izvijestilo da su u tijeku dva postupka javne nabave vezana uz sanaciju te da je resor uputio upite spalionicama i odlagalištima diljem Europe.

Politički tajnik HDZ-a Ante Sanader izvanrednu je sjednicu formalno pozdravio, uz ocjenu da će ona biti prilika „da hrvatski građani čuju istinu od mjerodavnih stručnjaka". No istodobno je predsjednika Republike optužio da se predlaganjem sjednice „stavlja na stranu oporbe", te je zatražio od SDP-a da odgovori na tvrdnje o navodnom otvaranju deponija opasnog otpada bez dozvole u Perušiću, koji se povezuje s obitelji predsjednika te stranke Siniše Hajdaša Dončića.

Dok se politički akteri pozicioniraju za javnu raspravu, teren se puni novim slučajevima. Potpredsjednica SDSS-a Anja Šimpraga u utorak je iz Bruvna pokraj Gračaca upozorila na još jednu lokaciju s procijenjenih 100 do 200 tona sumnjivog otpada, uz podatak da je komunalni redar nekoliko dana ranije podnio prijavu Državnom inspektoratu. Šimpraga je od Vlade zatražila dugoročno praćenje kvalitete podzemnih voda u Lici, zbog krškog terena i mogućnosti nekontroliranog širenja onečišćenja, te izradu cjelovite nacionalne karte svih sumnjivih odlagališta — uključujući ona koja još nisu službeno proglašena „crnim točkama".

Ono što će se u Saboru ovoga tjedna izgovoriti neće promijeniti brojku od 37 tisuća tona otpada iznad ličkih vodonosnika. Može, međutim, promijeniti odgovor na jedno jednostavno pitanje koje je već postavljeno iz Bruvna: koliko još nepoznatih „crnih brda" postoji u Hrvatskoj, a da za njih nema sustavnog rješenja. Odgovor na to pitanje, ako do njega uopće dođe, mjerit će se ne saborskim glasovima, nego godinama sanacije i eurima koje će za nju platiti proračun.

I to nije sve! Pogledajte još...

Polomili na desetke tek posađenih mladih sadnica

Nakon što su nedavno najavili kako će se s neodgovornim pojedincima koji stvaraju divlje deponije pokušati „obračunati“ uz pomoć video nadzora, sada postavljanje kamera najavljuju i u parkovi…