infopix.hr

Treći ponedjeljak u siječnju, poznat kao 'Blue Monday', označava najdepresivniji dan u godini, a tim povodom istražena je razina zadovoljstva zaposlenika u Hrvatskoj.

Istraživanje je provedeno među više od 1.300 radnika s ciljem razumijevanja radne stvarnosti u zemlji. Istraživanje koje je pokrenuo MojPosao u suradnji s Alma Career Croatia pokazuje da je većina zaposlenika u Hrvatskoj nezadovoljna svojim poslom.

Na pitanje "Koliko ste zadovoljni svojim radnim mjestom?", prosječna ocjena bila je 3,51 na skali od 0 do 10, što predstavlja značajan pad u odnosu na prethodnu godinu, kada je prosječna ocjena iznosila 4,63.

Prema odgovorima, zaposlenici se dijele u tri kategorije: promotori (zadovoljni zaposlenici koji bi preporučili svog poslodavca, ocjena 9-10), pasivni (nezadovoljni i skloni negativno govoriti o svom poslodavcu, ocjena 7-8) i kritičari (nezadovoljni, ocjena 0-6). Najveći problem su niske plaće i nemogućnost napredovanja, što negativno utječe na angažman i motivaciju radnika.

Tijekom 2024. godine, zadovoljstvo radnika u Hrvatskoj palo je na zabrinjavajuće nisku razinu. Samo 8% zaposlenika pripadalo je kategoriji promotora, što je pad u odnosu na 12% iz 2023. godine. Pasivnih zaposlenika bilo je 13%, dok je čak 78% radnika bilo svrstano u kategoriju kritičara, što predstavlja porast u odnosu na 72% u 2023. godini.

Na temelju tih podataka izračunat je eNPS (engagement Net Promoter Score), koji je u Hrvatskoj dosegnuo alarmantno nizak rezultat od -70. To ukazuje na izrazitu nezadovoljstvo među zaposlenicima, s negativnim posljedicama na angažman i motivaciju radne snage.

MojPosaoNacionalni indeks zadovoljstva

Istraživanje zadovoljstva zaposlenika u Hrvatskoj pokazuje da žene u većem postotku nisu zadovoljne svojim radnim uvjetima u usporedbi s muškarcima. Dok je 80% žena ocijenilo svoje radno mjesto s ocjenom 6 ili niže (nezadovoljstvo), isti stav ima 76% muškaraca. Za žene, eNPS iznosi -71, dok je za muškarce nešto bolji s -67.

Također, razlike se primjećuju među različitim generacijama. Generacija X (rođeni do 1980. godine) pokazuje najviši postotak nezadovoljnih radnika, s 81% kritičara, dok generacija Y (rođeni između 1981. i 1996.) bilježi 79%, a generacija Z (rođeni nakon 1996.) 74%. Mlađi radnici imaju veću mobilnost, što im omogućava lakšu promjenu posla, pa nisu skloni ostajati u nezadovoljavajućim uvjetima.

Postoji i povezanost između obrazovne razine i zadovoljstva na poslu. Visokoobrazovani radnici su općenito zadovoljniji svojim poslom, s najnižim postotkom kritičara (76%), dok su zaposlenici sa srednjom stručnom spremom najmanje zadovoljni, s 79% kritičara.

Najzadovoljniji radnici i dalje u Zagrebu

Najveća koncentracija zadovoljnih radnika zabilježena je u Zagrebu, gdje 10% zaposlenika spada u kategoriju promotora. Za razliku od Zagreba, Istra i Dalmacija imaju najniže razine zadovoljstva, s 6% zadovoljnih radnika u obje regije. Prema tome, Zagreb ima i najviši eNPS, koji iznosi -64, dok su druge regije, poput Istre i Dalmacije, zabilježile znatno niže rezultate.

MojPosaoNacionalni indeks zadovoljstva

Zadovoljstvo radnika varira ovisno o veličini tvrtke i industriji u kojoj rade. U manjim tvrtkama postoji nešto veća stopa zadovoljstva, s 11% promotora, dok je u velikim kompanijama taj postotak manji i iznosi 7%.

Turbulencije na IT tržištu također su ostavile značajan trag, pa je broj promotora u IT tvrtkama pao s 23% prošle godine na 10% ove godine, čime je IT sektor izgubio status industrije s najvišim eNPS-om. Suprotno tome, najviše promotora u 2024. godini zabilježeno je u industrijama umjetnosti, zabave i sporta (27%), te zdravstva (19%).

Najmanje zadovoljstva ima u administrativnim djelatnostima (0%), poljoprivredi (3%) i transportu (5%).

Prema istraživanju, najvišu razinu zadovoljstva iskazuju zaposlenici privatnih tvrtki, bilo da se radi o domaćem (13% promotora) ili stranom vlasništvu (9%). Nasuprot tome, najniže razine zadovoljstva zabilježene su među zaposlenicima stranih institucija (6%), državne i javne uprave (6%), te državnih tvrtki (5%).

Kolegijalnost je na visokoj razini, ali plaćom nismo zadovoljni

Istraživanje je pokazalo aspekte radnog odnosa koji donose najveće zadovoljstvo zaposlenicima, ali i područja na kojima poslodavci moraju poduzeti mjere za poboljšanje radnog okruženja.

Najveće zadovoljstvo radnici iskazuju u odnosima s kolegama, a mnogi ispitanici naglašavaju zadovoljstvo kolegijalnim odnosima kao jedan od pozitivnih faktora koji je prisutan u gotovo svim analiziranim grupama.

Međutim, postoje važna područja koja zahtijevaju pažnju poslodavaca. Najveći izvor nezadovoljstva je financijsko vrednovanje, odnosno plaća i beneficije, kao i ograničene mogućnosti za napredovanje. Zabrinjavajuće je što tek 11% ispitanika redovito prima povratne informacije od svojih nadređenih, iako su one ključne za angažman zaposlenika.

Na temelju analiziranih podataka, izračunat je stupanj angažiranosti zaposlenika, koji se definira kao razina predanosti zaposlenika uložiti dodatni trud kako bi postigao uspjeh. Angažirani zaposlenici ne samo da postižu visoke rezultate, već pozitivno utječu na kolege, klijente i zajednicu, te su lojalniji svojim poslodavcima i skloniji ostati duže u tvrtkama koje cijene njihov angažman.

Prema istraživanju, u Hrvatskoj je samo 9% zaposlenika angažirano, dok je 45% neutralnih, a čak 46% spada u kategoriju nemotiviranih – zaposlenika koji ne ulažu dodatni napor, a njihovo nezadovoljstvo može negativno utjecati na radnu atmosferu i kolege.

Za usporedbu, u 2024. godini, postotak angažiranih zaposlenika u tvrtkama koje su koristile Pulser alat za istraživanje zadovoljstva iznosio je 36%. U tim organizacijama, 62% zaposlenika bilo je neutralno, dok je samo 2% bilo nemotivirano.

O istraživanju

Istraživanje je obuhvatilo više od 1.300 ispitanika, od kojih je 66% žene i 34% muškarci. Najveći udio sudionika, 46%, ima između 30 i 45 godina, dok 20% čine mlađi od 30, a 33% su stariji od 45 godina. Većina ispitanika (56%) ima srednju stručnu spremu, 24% visoku, a 14% višu stručnu spremu ili prvostupništvo. Što se tiče poslodavaca, 44% ispitanika radi u privatnim domaćim tvrtkama, 31% u stranim kompanijama, dok ostali dolaze iz državnih poduzeća (7%), javne uprave (6%), hrvatskih institucija (6%) i stranih institucija (2%).

Za procjenu zadovoljstva korišten je eNPS (engagement Net Promoter Score), koji mjeri lojalnost zaposlenika kroz pitanje koliko bi preporučili svoju tvrtku prijateljima i obitelji. Na temelju odgovora, sudionici su svrstani u tri kategorije: promotore (zadovoljni), pasivne (neutralni) i kritičare (nezadovoljni). Rezultati su izraženi bodovima od -100 do +100, uz dodatna pitanja o angažiranosti putem Pulser alata.

I to nije sve! Pogledajte još...

Panika na burzama: Aktivirao se program koji sprečava paničnu rasprodaju dionica

Azijske burze u ponedjeljak su oštro pale, produbljujući globalnu burzovnu krizu izazvanu trgovinskim ratom američkog predsjednika Donalda Trumpa, pri čemu je trgovanje na južnokorejskoj burzi bilo…