infopix.hr

Svjetski indeks sreće temelji se na subjektivnom osjećaju sreće i zadovoljstva, ali bi možda trebao uključivati i druge faktore kako bi pružio cjelovitiji uvid.

Iako ne postoji čvrsto znanstveno uporište za tu tvrdnju, općenito se smatra da je treći ponedjeljak u siječnju najdepresivniji dan u godini, povezan s tugom, demotiviranošću i letargijom. Taj takozvani "plavi ponedjeljak" bio je upravo prošli ponedjeljak, što znači da je najdepresivniji dan ove godine službeno iza nas.

Istraživanja pokazuju da su stanovnici određenih zemalja, posebno skandinavskih, među najsretnijima na svijetu. Primjer je danski koncept hygge, koji naglašava uživanje u malim, umirujućim stvarima i stvaranje osjećaja topline i ugode. Mnogi smatraju da je takav način života lakše ostvariti u zemljama s visokim životnim standardom i niskom razinom korupcije, gdje egzistencijalni problemi nisu svakodnevna briga, pa ljudi imaju više vremena za sebe i svoje obitelji.  

Međutim, istraživanje objavljeno prije dvije godine u Scientific Reportsu ukazalo je na manje poznatu stranu ovih najsretnijih zemalja. Kako je istaknuto u Science Alertu, takve države mogu imati i svoju „mračnu stranu“.

U prosjeku su sretniji, no neki se ne mogu nositi s pritiskom

Naime, rezultati tog istraživanja pokazali su kako je zbog činjenice da su okruženi sretnim ljudima, dio ljudi pod društvenim pritiskom da budu sretni, što na kraju stvara samo suprotan učinak. Znanstvenici naglašavaju kako su danas kroz društvene mreže, knjige za samopomoć i slično, ljudi izloženim takvom pritisku da moraju imati samo pozitivne emocije, dok negativne treba izbjegavati i na temelju toga stvara se osjećaj oko emocija koje ljudi oko njih više cijene, a koje ne cijene.

Takav pritisak može rezultirati i manjim zadovoljstvom svojim životima, negativnim emocijama, stresom, anksioznošću itd.

U istraživanju su korišteni podaci iz svjetskog indeksa sreće koji je baziran na subjektivnom osjećaju sreće te su na temelju tih podataka odredili i koliko društveni pritisak na ljude da budu sretni utječe na njihovu dobrobit. Iako su u prosjeku ljudi u takvim državama poput npr. Danske, sretniji od prosjeka, za osobe koje žive u tim državama i ionako su izložene određenom pritisku, život među sretnim ljudima može imati negativan učinak.

U takvim državama, navode na Science Alertu, osjećaj sreće nameće se kao neka očekivana norma koju drugi moraju slijediti.

Zbog toga na ovoj stranici kažu kako bi možda mogli razmisliti o načinima na koje ocjenjujemo nacionalnu dobrobit i sreću te se ne bi samo trebali fokusirati na pozitivne emocije, već i na neke druge stvari poput načina na koji ljudi reagiraju na negativne emocije, pronalaženju ugode u nelagodnosti, fokusiranju na druge čimbenike poput drugih vrijednosti i međuljudskih odnosa kao i na općenito otvorenost ljudi prema različitim ljudskim iskustvima.

I to nije sve! Pogledajte još...

Ove tri stvari drastično utječu na zdravlje i to već od 36. godine života

Pušenje uzrokuje rak pluća te probleme sa srcem i disanjem, dok su nedostatak tjelovježbe i previše alkohola povezani s problemima poput raka, moždanog udara, srčanog udara i rane smrti.