infopix.hr

Od ponoći su na snazi nove cijene goriva. Više za pet odnosno šest centi.

Tako je osnovni benzin, dizel i plavi dizel skuplji za šest centi po litri, a plin za spremnike i boce za pet centi po kilogramu.

To znači da je osnovno benzinsko gorivo sada 1,73, osnovni dizel 1,85, a plavi dizel za poljoprivrednike i ribare 1,40 eura, dok je nova cijena plina 1,38, odnosno onoga u bocama 11,95 eura.

Nove najviše maloprodajne cijene će vrijediti idućih tjedan dana.

Vlada je tako odlučila nastaviti s reguliranjem cijena goriva, a u odnosu na prethodno sedmodnevno razdoblje, visine premija i trošarina zadržane su na nepromijenjenoj razini.

Naime, bez vladine regulacije benzin bi se prodavao za 1,93 eura, dizel za 2,16, a plavi dizel za 1,49 eura za litru. Plin za spremnike stajao bi 1,49 eura, a plin za boce 2,19 eura za kilogram.

Prema Uredbi o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, najviše maloprodajne cijene se računaju po formuli prema osnovnoj cijeni fosilnog goriva u prethodnom sedmodnevnom razdoblju, s ograničenom premijom od 0,1235 eura za benzinsko gorivo, 0,0945 eura za dizelsko gorivo te 0,0236 eura za plavi dizel, a u iznosu 0,9037 eura po kilogramu smjese propan – butan za boce, odnosno 0,4416 eura za kilogram za velike spremnike, priopćila je Vlada RH-a.

Potrebno je preispitati učinkovitost, ciljanost i vremensko trajanje postojećih Vladinih mjera

Upravo je rast cijena goriva uzrokovao i rast ostalih roba i usluga koje Vlada pokušava „ublažiti“ već spomenutim mjerama. No, Povjerenstvo za fiskalnu politiku, u svom je osvrtu na 11. paket Vladinih mjera, poručilo da je potrebno preispitati učinkovitost, ciljanost i vremensko trajanje postojećih Vladinih mjera, ocijenivši da, u okolnostima istodobnih visokih razina cijena i ograničenog fiskalnog prostora, široko postavljene subvencije postaju sve manje održiv instrument za trajno rješavanje inflatornih pritisaka.

Podsjetimo, Vlada je u veljači 2022. godine započela s provedbom mjera zaštite stanovništva i gospodarstva od posljedica rasta cijena.  Od tada je doneseno deset paketa mjera zaštite vrijednosti od 7,4 milijarde eura. Danas je najveći dio sredstava usmjeren na subvencioniranje električne energije, plina i toplinske energije te na naknadu troškova energije za ugrožene kupce energenata.

Naveli su kako je Hrvatska u 2025. godini bila među četiri države članice EU-a s najvišom stopom inflacije, s tim da su se takvi trendovi nastavili i tijekom ove godine.  Hrvatska se svrstala i među tri države članice s najvišim rastom cijena.  U tim okolnostima, istaknuli su u Povjerenstvu, donošenje 11. paketa mjera zaštite bilo je očekivano, iako se, dodali su, njime nastavlja odstupanje od najavljenog postupnog smanjivanja subvencija cijena energenata.. Najveći dio sredstava i dalje je usmjeren na subvencioniranje električne energije, plina i toplinske energije te na naknadu troškova energije za ugrožene kupce energenata. Paket obuhvaća i potpore za jesensku sjetvu, potpore za održivo ribarstvo i potpore prijevoznicima, jednokratne novčane naknade braniteljima i civilnim stradalnicima rata, kao i mjere potpore za kupnju vozila za velike obitelji.

Brži rast plaća i mirovina umanjuje potrebu za intervencijom

Ipak, ističu kako je provedba ovih mjera znatno fiskalno opterećenje za državni proračun. Pa iako, kako su istaknuli u Povjerenstvu, kretanje međunarodnih cijena sirovina i energenata opravdavaju nastavak intervencije, s druge strane, istaknuli su  brži rast minimalnih plaća i mirovina od cijena u razdoblju od lipnja 2025. do lipnja 2026. umanjuje potrebu za intervencijom.

“U okolnostima u kojima se istodobno bilježe visoke razine cijena i ograničen fiskalni prostor, široko postavljene subvencije postaju sve manje održiv instrument za trajno rješavanje inflatornih pritisaka, osobito ako se njima obuhvaćaju i skupine korisnika koje nisu izravno ugrožene rastom troškova života”, poručuje Povjerenstvo.

„Visoke razine cijena i ograničen fiskalni prostor, široko postavljene subvencije postaju sve manje održiv instrument za trajno rješavanje inflatornih pritisaka, osobito ako se njima obuhvaćaju i skupine korisnika koje nisu izravno ugrožene rastom troškova života. S fiskalnog i ekonomskog aspekta pritom je važno razlikovati mjere kojima se štite ranjive skupine od mjera kojima se administrativnim ograničavanjem cijena široko intervenira na tržištu. Prve imaju jasno izraženu socijalnu funkciju i mogu biti opravdane sve dok postoji izvanredna potreba za zaštitom dohotka najugroženijih kućanstava. Druge, međutim, nose veći rizik narušavanja cjenovnih signala i stvaranja trajne ovisnosti pojedinih sektora o proračunskoj potpori. Stoga bi daljnje trajanje takvih mjera trebalo biti povezano s jasno utvrđenim kriterijima, vremenskim ograničenjem i postupnim prelaskom na ciljanije oblike potpore.

  Promatrano na razini cjelokupnog okvira, širenje obuhvata mjera na dodatne skupine korisnika, iako može imati opravdanje iz perspektive pojedinačnih politika, istodobno dodatno otežava jasno razgraničavanje protucikličkih i socijalnih intervencija od mjera koje imaju trajni karakter. Upravo je takvo razgraničenje važno kako bi se osiguralo da privremene mjere uvedene zbog izvanrednih okolnosti ne prerastu u trajno povećanje javnih rashoda. Novi paket mjera predstavlja nastavak višegodišnje fiskalne i socijalne politike, ali se njegova provedba odvija u bitno drukčijim fiskalnim okolnostima nego u početnim fazama energetske i inflacijske krize.

Takva projekcija ostavlja vrlo ograničen prostor za fiskalne intervencije koje nisu bile uključene u početne proračunske planove. Istodobno, podaci o kretanju neto nacionalno financiranih primarnih rashoda upućuju na njihov znatno izraženiji rast .

U takvim okolnostima svako novo povećanje rashodne strane državnog proračuna i proračuna opće države u odnosu na planirane vrijednosti ima veću težinu nego u razdoblju kada su fiskalna pravila bila privremeno suspendirana. Isto vrijedi i za smanjivanje prihodne strane proračuna, kakvo se pojavljuje zbog reguliranja cijena goriva. Ako se takvi učinci ne kompenziraju povećanjem drugih prihoda ili smanjenjem drugih rashoda, fiskalni prostor za provedbu drugih javnih politika nužno se smanjuje.“, pišu u svom osvrtu.

Potrebno je jasno vremensko ograničavanje

To su i razlozi zbog kojih Povjerenstvo ocjenjuje da se mjere zaštite  od posljedica rasta cijena trebaju nastaviti postupno usmjeravati prema skupinama koje su najizloženije posljedicama cjenovnih šokova, uz istodobno jasno vremensko ograničavanje široko postavljenih subvencija.

“Mjere zaštite od posljedica rasta cijena trebaju se nastaviti postupno usmjeravati prema skupinama koje su najizloženije posljedicama cjenovnih šokova, uz istodobno jasno vremensko ograničavanje široko postavljenih subvencija. Takav pristup omogućio bi zadržavanje potrebne socijalne zaštite, ali i smanjio rizik da privremene krizne intervencije postanu trajno opterećenje za javne financije. U uvjetima ponovno aktivnih fiskalnih pravila i ograničenog prostora za povećanje rashoda, stvaranje takvog prioriteta nije samo pitanje učinkovitosti javnih politika, već i preduvjet očuvanja srednjoročne održivosti javnih financija”, zaključilo je Povjerenstvo, istaknuvši kako bi takav pristup omogućio zadržavanje potrebne socijalne zaštite, ali i smanjio rizik da privremene krizne intervencije postanu trajno opterećenje za javne financije.

I to nije sve! Pogledajte još...

Ljeto u Tvrđavi Brod donosi za svakog po nešto

Turistička zajednica područja „Slavonski Brod-Posavina" službeno je predstavila program „Ljeto u Tvrđavi Brod" – projekt koji će u razdoblju od 14. kolovoza do 6. rujna pretvoriti Tvrđavu u…