infopix.hr

Mladi u Hrvatskoj u prosjeku najkasnije u Europskoj uniji napuštaju roditeljski dom.

Prosječna dob osamostaljivanja iznosi 31,5 godina, a 89,1 posto osoba u dobi od 16 do 29 godina i dalje živi zajedno s roditeljima. Riječ je o najvišem udjelu u čitavoj Europskoj uniji. Podatke je objavio Državni zavod za statistiku u izvješću pripremljenom povodom Međunarodnog dana mladih, koji se obilježava 12. kolovoza.

Uz Hrvatsku, u samom vrhu europske ljestvice nalaze se još Grčka i Slovačka, s prosječnom dobi napuštanja doma od 30,9 godina, te Španjolska i Italija, s 30,2 godine. Na suprotnom kraju su nordijske zemlje: prema ranijim podacima Eurostata iz 2024. godine, mladi u Finskoj roditeljski dom napuštaju s prosječno 21,4 godine, u Danskoj s 21,7, a u Švedskoj s 21,9. Razlika između prosječnog hrvatskog i finskog mladog čovjeka, dakle, nije nekoliko mjeseci, nego čitavo desetljeće života.

Statistika koju je objavio DZS otvara još nekoliko slojeva. Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova iz 2021. godine, osobe u dobi od 15 do 29 godina činile su 15,8 posto ukupnog stanovništva Hrvatske. Dva desetljeća ranije, taj je udio iznosio 20,3 posto. Demografski sat, dakle, ne pokazuje samo da se rjeđe rađamo, nego i da mladih u strukturi stanovništva svake godine ima sve manje.

Iseljavanje ostaje trend koji dodatno preoblikuje sliku. Prema podacima DZS-a, od ukupno 37.485 osoba koje su se u 2025. godini odselile iz Hrvatske, njih 11.232 bilo je u dobi od 15 do 29 godina, što čini gotovo trideset posto svih iseljenih. Deset godina ranije, taj je udio iznosio 27,4 posto. Riječ je o skromnom, ali sustavnom pomaku prema mlađem iseljeničkom profilu.

Paradoks se pojavljuje kada se ti podaci suoče s podacima o tržištu rada. Stopa zaposlenosti mladih od 15 do 29 godina u Hrvatskoj porasla je s 35,5 posto u 2015. na 43,6 posto u 2025. godini, dok je stopa nezaposlenosti u istom razdoblju gotovo prepolovljena, s 29,8 na 12,7 posto. Zaposlenost mladih, dakle, raste. Ali dob u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom, ne pada.

Objašnjenje se nudi u podacima o obrazovanju i tržištu nekretnina. Prema izvješću DZS-a, među osobama u dobi od 20 do 29 godina samo je 2,7 posto onih kojima je osnovnoškolsko obrazovanje najviši završeni stupanj; obrazovna razina hrvatske mladeži iznadprosječna je, što produljuje boravak u statusu studenta ili mlađeg zaposlenika s nižom početnom plaćom. Istodobno, prema Eurostatovim podacima, cijene nekretnina u Hrvatskoj rasle su u trećem tromjesečju 2025. godine 13,8 posto na godišnjoj razini, što je među najvišim stopama rasta u Europskoj uniji. Stopa vlasništva nad nekretninama iznosi 91,4 posto, daleko iznad eurozonskog prosjeka koji se kreće ispod 70 posto.

Prijevod tih brojki razmjerno je jednostavan. Krov gotovo svi imaju, ali gotovo uvijek roditeljski. Ulazak mladog čovjeka u vlastita četiri zida u Hrvatskoj rijetko je stvar zarade i uštede, a češće stvar nasljedstva. Treći put, najam po realnoj cijeni koja bi mladom čovjeku dopustila da živi sam bez ulaganja pola plaće u kaparu i režije, u velikom dijelu zemlje jednostavno ne postoji.

Za Slavoniju i Baranju, koje već desetljećima gube stanovništvo brže od nacionalnog prosjeka, ova brojka nije statistička anomalija, nego lokalna svakodnevica. Slika u kojoj tridesetogodišnjak u Slavonskom Brodu, Vinkovcima ili Đakovu ostaje pod roditeljskim krovom sve dok se ne odseli, najčešće ni u Zagreb, nego u München, Beč ili Frankfurt, poklapa se s onim što DZS mjeri, samo bez brojki.

Državni zavod za statistiku svoje izvješće završava naznakom da „budućnost svake zemlje uvelike ovisi o znanju i obrazovanju mladih". Naznaka je točna. Ali podjednako je točno da budućnost zemlje ovisi i o tome koliko dugo ta budućnost čeka na vlastiti ključ.

I to nije sve! Pogledajte još...

Nekada su riječi teret, a zagrljaj taj koji pomaže

Nacionalni dan borbe protiv raka dojke obilježen je danas i u Slavonskom Brodu. I ovaj puta u organizaciji Lige protiv raka Brodsko-posavske županije i Udruge Nada koja okuplja žene koje su se suočile…