"Ako ne bude nepogoda izvući ćemo se i bit će solidno"

Poljoprivreda opterećena problemima
2 - 4 minute

- Dobili smo malo kiše pa ćemo valjda izvući nešto kukuruz koji nam je potreban za našu farmu krava.

Sve to, ako nas opet ne uhvati neko nevrijeme, led i oluja. Ako toga ne bude izvući ćemo se i bit će solidno – kazao je Šimo Karavidović iz Gundinaca opisujući problem nepovoljnih vremenskih prilika s kojima se zadnjih godina susreću slavonski poljoprivrednici.

Da je tomu tako krajem prošloga tjedna, na natjecanju orača u Općini Klakar, potvrdio je i pročelnik Županijskog upravnog odjela za poljoprivredu Željko Burazović.

- Ove godine, zapravo bolje reći možda već neki dulji niz godina jedan od većih problema su vremenske prilike te koje u konačnici limitiraju i financijski rezultat u poljoprivredi, koja je, da budemo načisto i potpuno iskreni, opterećena s dosta problema – istaknuo je Burazović, naglasivši kako je jedan od njih ove godine i otkupna cijena pšenice.

- Mi ove godine imamo i cijene koje nisu za pohvaliti se i ne idu nam u prilog. Pšenica najjeftinije uvjetno rečeno četvrte klase, dakle ona koja ima manje od deset posto proteina, se nudi proizvođačima za svega 15 centi – pojasnio je Burazović, a načelnik Općine Klakar Tomislav Pendić dodao je kako „poljoprivreda kao grana privrede je tvornica na otvorenom u kojoj, da bi uopće opstali u ovim teškim vremenima, poljoprivrednici ulažu puno truda, znanja i znoja.“

Trenutno je u tijeku žetva, koja je, kada je u pitanju prinos, čini se bolja od prošle godine. Na 160 tisuća hektara očekuje se urod pšenice viši od milijun tona, što je urod veći od prošlogodišnjeg.

Dobroj žetvi u prilog svakako idu i povoljne agroklimatske prilike tijekom zime, pa se onima koji su sijali ozime kulture na kraju - kada je u pitanju prinos - trud i znoj isplatio. No, čini se neće im se vratiti u financijskom smislu pa je onda jasno nezadovoljstvo poljoprivrednika.

Otkupna cijena pšenice u Hrvatskoj za aktualni ovogodišnji rod, za standardnu kvalitetu, je 150 eura po toni, odnosno 0,15 eura po kilogramu, dok za onu premium klase iznosi oko 200 eura po toni, odnosno 0,20 centi po kilogramu. Nedovoljno za pokrivanje troškova proizvodnje zbog čega poljoprivrednici u Hrvatskoj koja je među zemljama s najnižim cijenama u EU, negoduju.

Odgovarajući na upite medija državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak istaknuo je da cijena ovisi kako o burzovnim kretanjima, tako i o poziciji naših proizvođača. – Nešto višu cijenu imaju u zapadnoj Hrvatskoj, jer je tamo manji trošak transporta, što nije zanemarivo ako se zna da nam je Italija najveći izvozni partner. Na tržištu, osobito kod otkupljivača, zamjetne su razlike u cijenama, a upravo su na zapadu one više. – kazao je Majdak, dodavši da su upravo iz tog razloga organizirali sastanak s proizvođačima i otkupljivačima kako bi pripremili mjere za iduću godinu. To, naglasio je, podrazumijeva, naglasak na nove skladišne kapacitete, ali i definiranje pravilnika kojim će i otkupljivači i proizvođači biti ravnopravni sudionici u utvrđivanju kvalitativnih vrijednosti pšenice prilikom otkupa.
Napomenuo je kako se posljednje tri godine ulaže upravo u spomenute skladišne kapacitete koji trebaju omogućiti ratarima prodaju uroda u vrijeme povoljnijih cijena. - Nastavit ćemo ulagati u izgradnju silosa, kako bismo poljoprivrednicima u što kraćem roku omogućili skladištenje i prodaju po povoljnijoj cijeni, budući da je cijena u vrijeme žetve uvijek najniža, dok raste u jesenskim, zimskim pa i početkom iduće godine. – najavio je Majdak.

Hoće li najave rezultirati povoljnim rješenjima za poljoprivrednike?

-Poljoprivreda ima budućnost. Nekada je teže, nekada lakše, ali uz pomoć svih nas: lokalne zajednice, županije i Vlade puno se ulaže u poljoprivredu i ja se nadam da će se poljoprivrednicima olakšati u njihovom radu. – kazao je načelnik Pendić. A njegova nadanja, sigurni smo, dijele i hrvatski, posebice slavonski poljoprivrednici koji su, unatoč problemima s kojima se gotovo svakodnevno susreću, u jeku žetve i problema s otkupnim cijenama, pronašli i vremena i snage i volje sudjelovati u natjecanju u oranju pokazujući i time koliko su vezani uz zemlju i koliko im je stalo do te zemlje koja nas je, kako je kazao pročelnik Burazović, prema „hranila, koja nas hrani i koja će nas hraniti u budućnosti“.

Stavovi iznešeni u člancima, kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala infopix.hr.

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr