infopix.hr

Prema analizi podataka Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koju je objavio portal Gradonačelnik.hr, prosječno vrijeme čekanja na građevinsku dozvolu u gradovima uključenima u sustav eDozvola u 2025. godini iznosilo je 65,6 dana, što je osjetno manje nego godinu ranije kada se čekalo oko 75 dana.

Na izdavanje građevinske dozvole najmanje se čeka u Bjelovaru, a u odnosu na 2024. godinu postupak izdavanja u pojedinim je gradovima skraćen i za više od 40 dana – najveći je pomak napravio Split, slijede ga Karlovac, Slavonski Brod i Sisak. Usporedimo li prošlu godinu s 2021., najveće ubrzanje ostvario je Novigrad.

I dok država najavljuje daljnje ubrzavanje i potpunu digitalizaciju postupaka kroz sustav eDozvola, pitanje koliko se na građevinsku dozvolu u praksi doista čeka i dalje ostaje jedan od najkonkretnijih pokazatelja učinkovitosti lokalne administracije. Tema je tim važnija jer je građevinska aktivnost i dalje visoka: kako je objavio Državni zavod za statistiku, u Hrvatskoj su tijekom 2025. izdane 11.733 građevinske dozvole, a njima je predviđena gradnja 21.809 stanova, uz vrijednost radova od 7,86 milijardi eura. Na temelju analize podataka Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, prosječna dužina čekanja na građevinsku dozvolu u 34 grada koji su u sustavu eDozvola  prošle je godine iznosila 65,6 dana. To je kraće nego godinu ranije, kada se čekalo 75 dana, dok je u 2023. prosjek iznosio 69 dana, a u 2021. godini 56,68 dana. Međutim, najnoviji podaci za početak 2026. pokazuju osjetno usporavanje na nacionalnoj razini — u prva dva mjeseca izdano je 35,1 posto manje dozvola nego u istom razdoblju lani.

U spomenuta 34 grada lani je izdano ukupno 6.009 dozvola, nasuprot 7.603 u 2024., dok ih je u petogodišnjem razdoblju od 2021. do 2025. izdano ukupno 35.067. Iako je prosječno vrijeme rješavanja u odnosu na prošlu godinu skraćeno, razlike među gradovima i dalje su velike, a brzina izdavanja dozvola ostaje važan test stvarne operativnosti gradskih uprava.

Grad Zagreb zbog  veličine, opsega poslova i specifične administrativne strukture ne uvrštavamo u rang-liste, no njegovi su podaci uključeni u ukupne rezultate analize. Za građevinsku dozvolu u glavnom gradu prosječno treba čekati 97 dana, a lani ih je izdano 1.401.

U 2025. godini u svega četiri grada dozvole su se izdavale u roku kraćem od mjesec dana. Najbrži je bio Bjelovar, u kojem se na dozvolu čekalo u prosjeku 26 dana, slijedi Kutina s 27 dana, potom Koprivnica s 28 te Krapina s 29 dana. Među najbržima su i Čakovec i Virovitica, gdje je prosječno vrijeme izdavanja dozvole iznosilo 30 dana. U skupini deset najbržih gradova nalaze se još  Novigrad, Gospić, Slavonski Brod, Sisak, Osijek, Karlovac, Samobor i Pazin u kojima se dozvole izdaju u rokovima znatno kraćima od nacionalnog prosjeka, odnosno unutar 42 dana. U svim ostalim gradovima čeka se između 46 i 173 dana.

Podaci o promjeni trajanja postupka pokazuju da je u 2025. godini u odnosu na prethodnu došlo do ubrzanja kod 22 grada, pri čemu pojedini bilježe i vrlo velike pomake. Rekorder je Grad Split koji je ostvario daleko najveće skraćenje vremena izdavanja građevinske dozvole. Naime, prosječno trajanje postupka smanjeno je sa 182 na 98 dana, odnosno za čak 84 dana. Slijede Karlovac i Slavonski Brod, u kojima je postupak skraćen za po 46 dana, dok je Sisak vrlo blizu s ubrzanjem od 45 dana. Značajan napredak bilježe i Trogir, gdje je trajanje postupka smanjeno za 44 dana te Novigrad s 41 danom kraćim čekanjem. U skupini gradova koji su ostvarili osjetno ubrzanje nalaze se i Dubrovnik (-29 dana), Umag (-24), Vodnjan (-21) te Vukovar (-12 dana). Riječ je o gradovima koji su u relativno kratkom razdoblju uspjeli znatno skratiti rokove rješavanja zahtjeva, pri čemu je u pojedinim slučajevima riječ o prepolovljenju vremena čekanja.

Gledano u relativnim pokazateljima, odnosno u postotku skraćenja trajanja postupka, poredak gradova donekle se razlikuje. Najveće relativno ubrzanje ostvario je Slavonski Brod, u kojem je prosječno trajanje postupka smanjeno za 54,54 posto, s 84 na 38 dana. Vrlo blizu su i Novigrad s padom od 54,38 posto te Sisak s 54,10 posto, dok Karlovac također bilježi smanjenje veće od 50 posto. U Splitu je vrijeme izdavanja dozvola skraćeno za 46,06 posto, a u skupini gradova s izraženim poboljšanjem su i Trogir (-35,29 posto) te Umag (-28,12 posto). Među gradovima koji su također uspjeli osjetnije skratiti trajanje postupka, ali u nešto manjoj mjeri, nalaze se Krapina (-22,67 posto), Osijek (-20,97 posto) i Pazin (-20,71 posto).

Usporedba s 2021. godinom daje širu sliku promjena u učinkovitosti izdavanja građevinskih dozvola kroz dulje razdoblje. Najveće skraćenje bilježi Novigrad, u kojem je prosječno vrijeme izdavanja dozvole smanjeno sa 95 na 34 dana, odnosno za čak 61 dan. Slijedi Sisak s ubrzanjem od 28 dana, dok Gospić bilježi skraćenje od 12 dana. U skupini gradova koji su ostvarili umjerenije, ali ipak vidljivo ubrzanje nalaze se Virovitica (-7 dana), Osijek i Krapina (po -6 dana), Karlovac (-5 dana), te Trogir i Pazin (po -4 dana). Listu zatvaraju Kaštela, gdje je postupak skraćen za tri dana.

Gledano u relativnim pokazateljima, odnosno u postotku promjene u odnosu na 2021. godinu, slika je vrlo slična kao i u apsolutnim brojkama, ali dodatno naglašava intenzitet promjena u pojedinim gradovima. Najveće relativno ubrzanje ostvario je Novigrad, u kojem je trajanje postupka smanjeno za 64,37 posto, odnosno s 95 na 34 dana. Slijedi Sisak s padom od 42,57 posto, dok Gospić bilježi smanjenje od 25,65 posto. Značajno relativno skraćenje ostvarili su i Virovitica (-18,43 posto) te Krapina (-16,32 posto), dok Osijek i Karlovac bilježe smanjenja od 12,99 odnosno 11,52 posto. U skupini gradova s manjim, ali i dalje vidljivim poboljšanjima nalaze se još Pazin (-8,94 posto), Bjelovar (-8,30 posto) i Trogir (-5,12 posto).

Što se tiče ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola u 2025. godini, očekivano prednjače veći gradovi, u kojima je i intenzitet gradnje najveći. Na vrhu je Osijek s 388 izdanih dozvola, slijedi Pula s 316 te Velika Gorica s 309 dozvola. Među vodećima su i Zadar s 268 te Šibenik s 257 izdanih dozvola, dok Kaštela bilježe 242, a Slavonski Brod 216 dozvola. U top 10 nalaze se i Umag, kao jedini srednji grad u ovoj skupini, s 201 izdanom dozvolom, zatim Samobor sa 173 te Karlovac sa 167 dozvola.

Usporedba broja izdanih građevinskih dozvola u 2025. u odnosu na godinu ranije pokazuje kako najveći porast bilježi Samobor, u kojem je izdano 23 dozvole više nego 2024. godine, dok slijedi Bjelovar s povećanjem od 17 dozvola. Među gradovima s izraženijim rastom su i Slavonski Brod (+16), Koprivnica (+8) te Labin (+7). Umjereniji rast bilježe Šibenik, gdje je izdano pet dozvola više nego godinu ranije te Pazin s povećanjem od tri dozvole. S druge strane, dio gradova iz ove skupine bilježi pad broja izdanih dozvola. Krapina i Kutina imaju po šest dozvola manje nego 2024., dok je u Karlovcu izdano 14 dozvola manje.

Usporedba s 2021. godinom pokazuje u kojim je sredinama građevinska aktivnost kroz dulje razdoblje rasla, a u kojima stagnira ili blago pada. Najveći porast bilježi Velika Gorica, u kojoj je u 2025. izdana 71 dozvola više nego 2021., dok Pula slijedi s povećanjem od 50 dozvola. Među vodećima su i Osijek s rastom od 36 dozvola te Slavonski Brod s povećanjem od 21 dozvole. Značajniji rast je ostvario i  Labin (+17), dok su promjene u ostalim gradovima iz ove skupine znatno umjerenije. Krapina i Gospić imaju po tri dozvole više nego 2021., Virovitica bilježi rast od dvije dozvole, dok Kutina i Čakovec pokazuju blagi pad u odnosu na početnu godinu, s jednom odnosno dvije dozvole manje.

U odnosu na broj stanovnika, slika građevinske aktivnosti bitno se mijenja, a u prvi plan dolaze manji i srednji gradovi s intenzivnom gradnjom, a najviše ih je u Istarskoj županiji. Najveći broj izdanih dozvola na 1000 stanovnika bilježi Umag, s 15 dozvola. Slijedi Vodnjan s 12 dozvola, dok Novigrad bilježi 11 dozvola na 1000 stanovnika. U skupini gradova s visokom razinom građevinske aktivnosti su i Poreč s devet te Labin s osam dozvola na 1000 stanovnika. Među većim gradovima, odnosno onima s većim ukupnim brojem stanovnika, izdvajaju se Kaštela, Šibenik i Pula, kao i Trogir i Makarska, u kojima se izdaje po šest dozvola na 1000 stanovnika.

I to nije sve! Pogledajte još...

Osigurano zemljište za izgradnju Centra za dugotrajnu skrb i smještaj

Brodsko-posavska županija napravila je važan iskorak u ostvarenju projekta koji će trajno unaprijediti sustav skrbi o hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata.