infopix.hr

Slika koja opisuje stanje bolje od svake statistike jednostavna je: zaposlenici centara za socijalni rad svakodnevno primaju papirnata rješenja, tipkaju ih iznova i unose u sustav.

Isti posao, dva puta, u 2026. godini. „Danas se rješenja tipkaju i fizički dostavljaju, a zatim ih zaposlenici u centrima za socijalni rad moraju ponovno obrađivati i unositi u sustav. To je potpuno neprihvatljivo", rekao je ministar Ružić. Upravo ta administrativna petlja, u sustavu koji je ionako preopterećen, jedan je od glavnih razloga zašto osobe s invaliditetom i teško oboljeli čekaju na vještačenje i rješenje dulje od godinu dana.

Ključnu ulogu u reformi preuzima Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), koji razvija novo softversko rješenje. Umjesto slobodnog teksta kojim se danas popunjavaju obrasci, novi sustav koristit će strukturirana podatkovna polja, čime se stvara baza podataka prikladna za automatiziranu obradu i, u sljedećem koraku, za primjenu umjetne inteligencije. Konkretni plan je sljedeći: do lipnja 2026. digitalizira se sustav vještačenja, a za jesen se planira uvođenje poluautomatiziranog modela generiranja rješenja, u kojemu će AI automatski kreirati nacrt rješenja koji će potom provjeriti socijalni radnik ili upravno-pravni stručnjak prije konačne objave. Paralelno se uvodi i elektronička inkluzivna kartica koja će korisnicima inkluzivnog dodatka omogućiti i fizičku i online kupnju.

Na pitanje je li tehnološka izvedba uopće izvediva u zadanom roku, ministar je odgovorio s karakterističnom samopouzdanošću: „Ako to ne može napraviti velika softverska tvrtka, može mala grupa naprednih studenata informatike", podsjetivši na vlastito akademsko iskustvo u kojemu su slična rješenja razvijana u kratkom roku. U drugoj fazi planira se i kadrovsko pojačanje kroz edukaciju upravnih pravnika te prekvalifikaciju administrativnih djelatnika iz drugih sustava, poput zdravstva.

No digitalizacija sama po sebi ne može riješiti drugi, jednako ozbiljan problem: kroničan nedostatak medicinskih vještaka. Upravo zato Ružić najavljuje uvođenje takozvanog "doorkipera" koji bi djelovao kao predfiltar na ulazu u sustav. Trenutačno građani mogu preuzeti obrazac s interneta, priložiti medicinsku dokumentaciju po vlastitom nahođenju i time zagušiti sustav, a jedini filter koji ih danas dočekuje jest medicinski vještak. Novi model ukinuo bi taj nesrazmjer već na prvom koraku, eliminirajući neosnovane zahtjeve prije nego uopće dođu do vještaka. Pritom ministar ispravlja rasprostranjenu zabludu: „Ljudi imaju krivu percepciju, misle da osobu koja ima neurološku bolest vještači neurolog. To nisu sudska vještačenja, gdje su za ocjenjivanje bolesti potrebni specijalisti", naglasio je, dodavši da su medicinski vještaci liječnici opće medicine s određenim stažem i metodološkom edukacijom te da bi se baza vještaka mogla proširiti u dogovoru s Hrvatskom liječničkom komorom i obiteljskim liječnicima.

Ružić je svjestan da se model ne može nametnuti bez konsenzusa jer su u pitanju osjetljiva prava korisnika, ali očekuje suglasnost udruga i zdravstvene struke jer reforma služi upravo najugroženijima. Ilustrirajući stanje, posegnuo je za slikovitom usporedbom: „Sada imamo preveliki broj korisnika, kao da smo u gradu koji ima ograničen broj parkirnih mjesta za invalide, a izdali smo preveliki broj dozvola. To se može usporediti s osobom bez ekstremiteta koja dođe u grad, ali onda i hipertoničar ima karticu pa mu zauzme parkirno mjesto." Uz sve reformske korake, ministar zaključuje pozivom na vraćanje društvenih vrijednosti i solidarnosti: „Važno je vratiti društvene vrijednosti, potaknuti dobro u ljudima, jer koliko god novca da damo, bez te ljudske dobrote i razumijevanja nećemo mnogo napraviti."

I to nije sve! Pogledajte još...

Od 1. travnja dobre vijesti za veliki dio građana

Početak travnja 2026. godine donosi dobre vijesti za hrvatske umirovljenike.