infopix.hr

Kada počnete studirati, često vam posao nakon faksa nije ni na kraj pameti. No, kako vrijeme prolazi, sve se više upitnika počinje stvarati nad glavom te se počinjete pitati hoće li vam pronalazak posla ići lako, ali i kakvu ćete plaću imati.

Ovakve teme istražili su znanstvenici s Instituta za društvene znanosti, koji su nam otkrili svoje dojmove, ali i dodatne detalje o istraživanju. Otkrivaju kako do posla najlakše dolaze oni koji studiraju tehničke i prirodne znanosti ili pak pohađaju studij s područja biomedicine i zdravstva. Navedena područja prednjače i kod visine iznosa plaća.

Stigli su rezultati istraživanja o zapošljivosti diplomiranih studenata i studentica, koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Sve je zastupljenija tema prijelaza diplomiranih studenata na tržište rada, a ovi se trendovi već dugo prate u drugim europskim zemljama. Po tom uzoru, AZVO u Hrvatskoj ove obrasce prati od 2014. godine. Objavljeni su rezultati nacionalnog istraživanja kojim su obuhvaćeni studenti koji su diplomirali 2022. godine, a koje se provelo tijekom 2023. godine.

Istraživanjem su se obuhvatili trendovi rada uz studij, zaposlenost prije i nakon diplome, mobilnost diplomiranih studenata, plaće po određenim područjima te srodne teme. Istraživanje o zapošljivosti provedeno je s ciljem razumijevanja obrazaca zapošljavanja osoba koje su nedavno diplomirale u Hrvatskoj, a krajnji su ciljevi unaprjeđenje tržišta rada, prilagođavanje studijskih programa te pružanje podrške u prijelazu iz faze obrazovanja na tržište rada.

Brojni studenti rade uz studij

Rezultati su pokazali da čak 52 posto studenata radi tijekom semestra. Od toga, 34 posto radi tijekom čitavog semestra.

Ovim smo povodom porazgovarali i s Katarinom Jaklin i Teom Matkovićem, znanstvenicima s Instituta za društvene znanosti koji su proveli ovo istraživanje, a iznijeli su svoje dojmove o rezultatima.

– Zanimljiv uvid je visok udio onih koji su bili ozbiljno zaposleni već tijekom studija. 29 posto diplomiranih studenata i studentica započelo je rad prije završetka studija, a 12 posto čak i prije upisa, zadržavši isto radno mjesto sve do diplome. Ovi tzv. studenti-radnici, uglavnom su izvanredni studenti na stručnim studijima, često dolaze iz nepovoljnijih socioekonomskih okolnosti i slabijeg školskog uspjeha. Iako godinu dana nakon diplome imaju stabilnije zaposlenje i viša primanja, to je najčešće rezultat kontinuiteta rada, a ne nužno samog učinka studija, rekli su Katarina i Teo.

Tko se najlakše zapošljava nakon diplome?

Sudeći po rezultatima istraživanja, do posla nakon diplome najlakše dolaze studenti tehničkih znanosti, sa stopom zapošljivosti od čak 92,5 posto. Slijede ih prirodne znanosti, i to s 87,7 posto. U trenutku istraživanja, nakon diplome bilo je zaposleno 87 posto onih koji su završili studij na području biomedicine ili zdravstva. Malo slabiju stopu zapošljavanja imaju studenti društvenih znanosti, točnije 83,6 posto. Do posla najteže dolaze oni koji su završili studij na području biotehničkih i humanističkih znanosti. Za biotehničke znanosti, ovaj postotak iznosi 76,6 posto, a bivši studenti humanističkih znanosti imaju stopu zapošljivosti od 74,1 posto.

izvor: AZVO

Primanja nedavno diplomiranih studenata

Prema rezultatima istraživanja, prosječna mjesečna primanja diplomiranih studenata iznosi 1.114 eura, što je 34 eura manje od prosječne plaće zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u 2023. godini. Godinu dana nakon završetka studija, polovica diplomanata zarađivala je između 820 i 1200 eura mjesečno, a njih 80 posto između 700 i 1.600 eura. Plaće su najveće kod tehničkih i prirodnih znanosti, kao i na području biomedicine i zdravstva. Biotehničke, društvene i humanističke znanosti donose nešto manje prihode, a najmanje prihode donosi umjetničko područje.

Gotovo trećina nedavnih diplomanata u vrijeme istraživanja (14 – 17 mjeseci nakon diplome) radi na prvom poslu na kojem se zaposlila, dok je jedna petina već promijenila posao. Točnije, 26,7 posto njih više ne radi na svojem prvom poslu, od čega je tri četvrtine našlo drugi posao do trenutka istraživanja, a jedna četvrtina nije.

Vrste zaposlenosti

Najveći dio diplomiranih radi putem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, dok nešto manje njih rade na ugovore na određeno te kao pripravnici, odnosno stažisti. Većina njih radi u privatnom sektoru te uglavnom rade van svoje struke. Zanimljivo je da najveća prosječna primanja bilježe oni koji rade kao samozaposleni, a prosječno zarađuju 1.346 eura mjesečno dok nešto manje plaće imaju pripravnici sa zaradom od oko 876 eura mjesečno te radnici koji rade putem ugovora na određeno vrijeme, koji imaju prosječna primanja od 1.051 eura. Onaj dio diplomiranih studenata koji radi u inozemstvu ima najviše plaće, s prosjekom od 2075 eura. Najniža primanja imaju oni koji su zaposleni preko studentskih ili autorskih ugovora.

Detaljnije o ovom istraživanju možete pročitati ovdje.

izvor: AZVO

I to nije sve! Pogledajte još...

Ovaj tjedan stižu naručene doze cjepiva protiv gripe

I dok su početkom protekloga tjedna u Nastavni zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije pristigle prve doze cjepiva protiv koronavirusa, iz iste Ustanove najavljuju kako ovih dana stiže i…