infopix.hr

Majčinski dodatak ne smanjuje potrebne uvjete godina staža i života za odlazak u mirovinu, već se samo dodaje na postojeći staž, nakon što žena ostvari regularne uvjete za mirovinu, bilo da je riječ o prijevremenoj, redovnoj starosnoj ili invalidskoj mirovini.

Proširenje majčinskog dodatka na godinu dana staža, umjesto na šest mjeseci, jedna je od novosti koja će dočekati buduće umirovljenice. Majke koje su tijekom radnog vijeka zarađivale prosječnu plaću dobit će približno 17 eura veću mirovinu, umjesto dosadašnjih 8,5 eura po djetetu, žene čija je plaća bila oko minimalca ili desetak posto manja od prosječne mogu računati na 14 eura, a osobe koje su zarađivale dva puta više od prosjeka do 35 eura više. Majčinski dodatak na mirovinu isplaćuje se od početka 2019. godine i prima ga oko 97 tisuća osoba, uglavnom žena. Počeo je sa šest mjeseci dodatnog staža, što će se, po novome, povećati na godinu dana za svako rođeno dijete. Dodatak prima i manji broj očeva te staratelja koji su preuzeli brigu o maloj djeci i za njih koristili roditeljski dopust.

Umirovljeničke udruge traže da se majčinski dodatak ili "povećanje dodanog staža za dijete" retroaktivno primijeni na sve majke, kojih bi, procjenjuju, moglo biti još tristotinjak tisuća. U redovnoj mirovini je oko 640 tisuća žena i njihova je prosječna starosna mirovina za nepune 32 godine staža oko 590 eura. Plenkovićeva Vlada to je proširenje, zasad, ostavila po strani. Dio dužnosnika opravdanje je nalazio u pravnim, neki u financijskim razlozima, no, kako god, o majčinskom bi se dodatku morao izjasniti i Ustavni sud. Kad je postalo jasno da ga Vlada neće proširiti na sve majke, bivši saborski zastupnik i umirovljenički tribun, nedavno tragično preminuli Čakovčanin Željko Šemper, u ožujku je zatražio ocjenu ustavnosti zakonske odredbe o majčinskom dodatku.

Prema posljednjim poznatim podacima, prosječna ženska mirovina za stotinjak je eura niža od muških mirovina koje se kreću oko 690 eura za približno 35 godina staža. Žene su se uglavnom zapošljavale na slabije plaćenim radnim mjestima, no imale su i manje staža jer su ranije odlazile u mirovinu. Primjerice, muške plaće u javnoj upravi su u prvom ovogodišnjem tromjesečju bile 300 eura veće od prosječnih ženskih plaća, u obrazovanju 220 eura, a u zdravstvu gotovo 500 eura više. Gleda li se državni prosjek, u primanjima za ožujak 2025. godine ta se razlika smanjila na oko 4 posto ili 53 eura. Prosječna ženska plaća bila je 1419 eura, a muška 1472 eura. Državni zavod za statistiku navodi da su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječne neto plaće za žene porasle 12,6%, a za muškarce 10,8%. Ove su godine žene bile najbolje plaćene u djelatnosti informacije i komunikacije, 1718 eura, a najlošije u ostalim uslužnim djelatnostima, gdje je prosječna neto plaća bila 1061 euro. Prosječna neto plaća za muškarce bila je najviša u zdravstvu, 2172 eura, a najniža u građevinarstvu, 1107 eura. Za pet godina radni vijek žena i muškaraca će se izjednačiti, ali to ne znači da će se izjednačiti i mirovine, dijelom i stoga što su žene češće koristile bolovanja te su primale slabo plaćene rodiljne naknade, na koje je država uplaćivala minimalne doprinose.

I to nije sve! Pogledajte još...

Napreduje izgradnja stanova za priuštivo stanovanje

Grad Slavonski Brod nastavlja s provođenjem projekata usmjerenih na stvaranje kvalitetnijih i dostupnijih uvjeta stanovanja za svoje građane. U Ulici Vida Došena u tijeku je izgradnja dviju novih stambenih…