infopix.hr

U Hrvatsku već godinama, točnije od 2022., doseljava više osoba nego što se iseljava, a taj je trend nastavljen i u 2025. godini, iako uz značajan pad broja useljenika.

Vidljivo je to iz najnovijih podataka koje je objavio Državni zavod za statistiku prema kojem se lani iz inozemstva u Hrvatsku doselilo 56.665, dok se u inozemstvo odselilo 37.485 osoba. Za pozitivan migracijski saldo i dalje su zaslužni strani državljani. Naime, među doseljenima u Hrvatsku 29,7% je hrvatskih državljana i 70,3% stranaca, a odselilo se 35,0% hrvatskih državljana i 65,0% stranaca.

U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca kojima su izdane dozvole za boravak i rad. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj, navodi Državni zavod za statistiku na svojim mrežnim stranicama.

Tako se od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku njih 17,0% doselilo iz Njemačke, a po 11,1% iz Bosne i Hercegovine i Nepala. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz zemlje, najviše ih se odselilo u Njemačku (16,6%).

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (66,3%). U ukupnom broju osoba odseljenih u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (73,7%). Najveći broj osoba odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (54,2%).

U ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2025. najveći su udio imali Grad Zagreb (18,3%), Splitsko-dalmatinska županija (11,0%) i Istarska županija (10,5%). Prema ukupnom broju osoba odseljenih iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvom je mjestu bio Grad Zagreb (21,1%), a slijedile su Zagrebačka županija (8,5%), Istarska županija (8,3%) te Splitsko-dalmatinska županija (8,3%).

 Dinamika seljenja unutar Hrvatske - dominiraju žene

Unutar Hrvatske adresu je promijenilo 73.838 osoba, što je najviša od 2016. godine, a za razliku od vanjskih migracija, u unutarnjim migracijama dominiraju žene s udjelom od 54,3 posto.

Najveći broj osoba, njih nešto više od 30 tisuća, promijenio je županiju u kojoj živi, a nešto manji broj selio se unutar iste županije.

Najveći migracijski dobitnik, kada se gledaju i unutarnje i vanjske migracije, bila je Zagrebačka županija s 3.475 doseljenih, a slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija te Grad Zagreb. Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Sisačko-moslavačka županija (-558 osoba) i Brodsko-posavska županija (-205 osoba). Uz ove dvije županije iz kojih se više osoba iselilo nego što ih se doselilo, su još i Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija.

Kada se promatraju samo selidbe između hrvatskih županija, od ukupno 20 županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je sedam županija, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1 937 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je njih trinaest i Grad Zagreb, s tim da je najveći broj njih odselio iz Brodsko-posavske županije (-522 osobe) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (-463 osobe).

Prema podatcima o vanjskoj migraciji stanovništva u Brodsko-posavskoj županiji je 2021. doselilo 1039, a odselilo 1860 osoba, 2022. godine taj je omjer bio 1549-2157. Godinu dana kasnije doselila je 2281 osoba, a odselilo njih 1625, 2024. doselilo je 2238, a otišlo 2158 osoba, dok je tijekom cijele prošle 2025. godine uselila 1901, a odselile 1584 osobe.

Foto: Screenshot DZS

O iseljenju i doseljenju na području Brodsko-posavske županije od 2020. do 31. svibnja 2025. godine, prema podatcima Policijske uprave brodsko-posavske Infopix pisao je ovdje.