infopix.hr

Predsjednički kandidati Marija Selak Raspudić i Miro Bulj zatražili su hitno očitovanje Andreja Plenkovića i Davora Božinovića o "tajnim letovima kojima se ilegalni migranti vraćaju u Hrvatsku".

Predsjednički kandidat Miro Bulj zatražio je u nedjelju hitno očitovanje premijera Andreja Plenkovića i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića o "tajnim letovima kojima se ilegalni migranti vraćaju u Hrvatsku, pretvarajući našu zemlju u europski hot-spot".

"Jedne dnevne novine na naslovnici donose priču o tajnim letovima iz Zuricha za Zagreb kojima se ilegalni migranti vraćaju u Hrvatsku na temelju Dublinskog sporazuma jer su preko naše granice ušli u EU i mi smo zemlja primateljica", priopćio je Bulj.

Dodao je i kako je avion Helevetic Airwaysa iz Zuricha sletio u Zagreb u srijedu, 20. studenoga u 12:20 sati, a da na ekranima za dolaske taj let ne postoji, a negira ga i policija.

"Svi ilegalni migranti dolaze s ceduljicom na kojoj piše 'Porin, Sarajevska ulica 41'. Radi se o muškarcima iz Afganistana, Sirije, Egipta, Iraka i Turske, koji će sada ostati u Hrvatskoj i kojima mi plaćamo smještaj jer Vlada i dalje drži granice propusnima poput švicarskog sira!", poručuje Bulj.

U svom priopćenju navodi kako su, prema informacijama objavljenim u medijima, iz Zuricha za Zagreb organizirani tajni letovi koji uopće nisu prikazani na ekranima za dolaske niti su evidentirani. Samo ove godine zabilježeno je 30 tajnih letova iz Švicarske kojima je vraćeno 300 migranata, dok ukupan broj iz ostalih zemalja ostaje nepoznat.

Vladu proziva da je, odbijajući poslati vojsku na granice da pomogne policiji, direktno odgovorna za ovaj kaos.

"Ako se Plenković i Božinović ne probude, Hrvatska će postati trajni hot-spot za migrante koji se nikad neće integrirati", tvrdi Bulj i opetuje kako će, kao budući predsjednik raspisati referendum o slanju vojske na granice i ograničenju uvoza strane radne snage.

"Hrvatski čovjek i sigurnost naših obitelji bit će mi na prvom mjestu", poručuje taj predsjednički kandidat koji u izbornu utrku ide sa sloganima Predsjednik iz naroda i Na braniku Hrvatske.

Oglasila se i Selak Raspudić

O istoj temi očitovala se i saborska zastupnica i predsjednička kandidatkinja Marija Selak Raspudić koja traži hitno očitovanje ministra Božinovića. Kaže da je upozoravala na opasnosti Dublinskog sporazuma zbog kojeg će "desetine tisuća ilegalnih migranata koji su prvi put registrirani u Hrvatskoj biti vraćani ovdje, na skrb iz hrvatskog proračuna uz posljedice na sigurnost kakve već viđamo na ulicama europskih gradova".

Neodrživim Selak Raspudić smatra i alternativni prijedlog EU koji predlaže da zemlja koja odbije primiti migranta za svakog od njih plati 20.000 eura godišnje u europski fond za migrante i "to samo zato jer je prva šengenska granica koju je prešao ona hrvatska i jer ga je naša neodgovorna vlast prvi put registrirala ovdje".

"Nije riječ ni o kakvim pesimističnim pretpostavkama već o mračnoj stvarnosti nesređene i nepravedne europske politike prema ilegalnim migracijama", dodala je Marija Selak Raspudić i zatražila da se ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i predsjednik Vlade Andrej Plenković očituju o navodnim tajnim letovima iz Švicarske.

"Što priječi sve druge zapadne zemlje u koje su ilegalni migranti prvi put registrirani u RH produžili da nam ih vrate na isti način? Kakav je sigurnosni odgovor RH na takve deportacije, pogotovo imajući u vidu da za neke od njih ovo nije prvi put da su vraćeni, dakle očito imamo i recidiviste? Ovo je gorući problem čije posljedice mogu biti dramatične, a podsjećam da je i sam ministar Božinović najavio da nam uskoro prijete još veći migrantski valovi", istaknula je kandidatkinja za predsjednicu i upozorila da Hrvatska ne smije postati hot spot za ilegalne migrante koji su prisilno ovdje zadržani.

Za kraj je navela da će kao predsjednica inzistirati na snažnijoj zaštiti granice.

"Sigurnost naših građana, pogotovo onih koji žive na pograničnim područjima, ne smije biti žrtvom nečijih političkih kalkulacija, a mlake i nepripremljene reakcije mogu nas sve ozbiljno ugroziti u budućnosti. Vrijeme je da se ovoj temi pristupi odlučno i ozbiljno, a to mogu učiniti samo nezavisni pojedinci koji svoj politički račun polažu jedino građanima Republike Hrvatske!", poručila je.

Letovi iz Švicarske koji "ne postoje"

Priču o avionima koji nisu na rasporedu letenja, kao ni ekranima s dolascima u zračnoj luci, kojeg negira i policija, a koji iz Züricha ilegalne migrante vraćaju u Zagreb objavio je u nedjelju Jutarnji. Kako piše dnevni list, riječ je o jednom od tzv. tajnih transfera iz Švicarske, a migranti u Hrvatsku dolaze s ceduljicom na kojoj stoji adresa zagrebačkog hotela Porin. Uglavnom se radi o mlađim muškarcima iz Afganistana, Sirije, Egipta, Iraka, Turske...

Iako su, prema pisanju Jutarnjeg, hrvatske institucije pokušale zanijekati ove letove, iz švicarskog Državnog tajništva za migracije (SEM) otkrili su da je ove godine organizirano 30 takvih letova u Zagreb i vraćeno malo više od 300 migranata samo do kraja listopada. 

Istražujući tajne letove, u suradnji sa švicarskim istraživačkim novinarem Emilianom Bosom, Jutarnji je u Zagrebu dočekao jedan takav "tajni let" i razgovarao s jednim od migranata koji je njime doputovao u glavni grad Hrvatske.

Njemačka u Hrvatsku želi deportirati 16.000 migranata: Prvi avioni već su stigli

Njemačke vlasti žele povećati broj deportacija u druge zemlje EU-a. Najviše migranata, njih više od 16 tisuća, trebalo bi biti vraćeno u Hrvatsku.

Zbog povećanog broja migranata Njemačke vlasti odlučile su povećati broj deportacija u druge zemlje Europske unije. Unutar EU-a takve su deportacije omogućene takozvanom Uredbom Dublin III.

Radi se o Uredbi koja definira da je za nekog konkretnog tražitelja azila nadležna ona zemlja članica Europske unije u kojoj je ta osoba prvi put stupila na tlo EU-a, odnosno ondje gdje je prvi put bila registrirana.

Prošle godine Nijemci su putem Odredbe htjeli deportirati 74.622 osobe, ali je njih samo 5053 napustilo Njemačku. Ove godine napustilo ih je samo 3500 od više od 40.000 zahtjeva koji su poslani.

Najviše zahtjeva poslali su upravo Hrvatskoj (16.704) i Italiji (15.749), piše Deutsche Welle. Italija se, doduše, generalno protivi prihvatu osoba, dok je Hrvatska po tom pitanju puno kooperativnija. 

U nekoliko navrata o toj je temi bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann razgovarao s hrvatskim kolegom Davorom Božinovićem.

Herrmann je pozdravio hrvatske napore u osiguranju vanjske granice EU-a, a obojica su izrazila i zabrinutost zbog migracijskih kretanja na tzv. balkanskoj ruti. 

Prvi letovi već stigli

Prije dva tjedna, 13. studenog 2024., s aerodroma u Münchenu prema Zagrebu je poletio čarter-avion s 15 putnika. Riječ je bila o državljanima Sirije, Afganistana, Turske, Jordana i Irana, a među njima je bila i osoba koja je u Bavarskoj osuđena zbog "višestrukog ilegalnog ulaska" u Njemačku. 

Let nije bio tajan, bavarske vlasti o njemu su obavijestile javnost pismenim priopćenjem. Također, to nije bio prvi takav let - 13. lipnja 2024. isti je takav let organiziran iz Stuttgarta. 

Tada je, između ostalog, na punom letu, bila i osoba protiv koje je u Bavarskoj pokrenut istražni postupak zbog sumnje u ekstremističko djelovanje. Netom prije leta za Hrvatsku taj je strani državljanin prebačen iz istražnog zatvora u Stuttgartu na aerodrom.

Službene brojke

Na upit Deutsche Wellea Bavarskoj službi za azile i povratak migranata potvrđeno je da je između 1. siječnja 2023. i 30. rujna 2024. godine realizirano  pet čarter-letova u smjeru Hrvatske te da je ukupno prebačena 21 osoba.

Na spomenutim letovima nisu bili samo odbijeni tražitelji azila samo s područja Bavarske već i drugih dijelova Njemačke.

Prema podacima od 31. listopada ove godine, na području Bavarske nalazilo se ukupno 25.646 osoba koji su trebali napustiti Njemačku. Među njima je i 460 državljana Hrvatske koji su pravomoćno osuđeni na zatvorsku kaznu ili su članovi kriminalnih organizacija.

I to nije sve! Pogledajte još...

Obilježena 32. obljetnica HVIDR-e Slavonski Brod

U Slavonskom Brodu danas je obilježena 32. obljetnica Udruge hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) Slavonski Brod.